Dan (starosl. dьnь, od indoeur. korijena *din-, s osnovnim značenjem: sjaj, zračenje) je vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene oko svoje osi (Zemljina rotacija). U astronomiji se to vrijeme određuje razdobljem koje proteče između dvaju uzastopnih prolazaka nekoga nebeskog tijela kroz isti podnevnik ili meridijan. Ako je to tijelo Sunce, govori se o sunčanom ili solarnom danu (sinodički dan). Ali kako su promatrani sunčani dani nejednaka trajanja, zbog eliptičnosti Zemljine staze oko Sunca, za astronomski dan uzima se srednji sunčani dan. Razlika između srednjega sunčanog i pravoga sunčanog dana izražava se jednadžbom vremena. Otklon pravoga sunčanog dana od srednjega ima dva maksimuma (+3,8 minuta 14. svibnja i +16,4 minuta 3. studenog) i dva minimuma (–13,4 minute 12. veljače i –6,4 minuta 26. srpnja), a podudaraju se četiri puta godišnje (16. travnja, 14. lipnja, 1. rujna i 25. prosinca). Pravo mjesno vrijeme (tp) dobiva se po jednadžbi vremena:
gdje je: Ts - srednje griničko vrijeme (GMT, danas UTC), es - otklon za dani datum (iz tablica), a λ - zemljopisna (geografska) dužina.
Vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka neke zvijezde kroz podnevnik zove se zvjezdani ili sideralni dan (siderički dan); taj traje 23 sata 56 minute.
Mjesečev ili lunarni dan traje 24 sata 50 minuta.[1]