Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Dinastija Ming

Veliki Ming

明朝 (Ming Cháo)


1368.1644.
 

 

 

Lokacija Dinastije Ming
Lokacija Dinastije Ming
Kina za dinastije Ming oko 1415. godine
Glavni grad Nanjing (1368.–1644.)
Peking (1403.–1644.)
Jezik/ci kineski, ujgurski, mongolski, tibetanski i dr.
Religija taoizam, konfucijanizam, budizam, islam
Vlada
Car
 - 1368.1398. Hongwu
 - 1627.1644. Chongzhen
Kancelar
 - 1402.–1407. Xie Jin
 - 1644. Wei Zaode
Povijest novi vijek
 - Osnutak u Nanjingu 23. siječnja 1368.
 - Peking osvaja Li Zicheng 25. travnja 1644.
 - Pad Južnog Minga 22. siječnja 1662.
 - ukinuta 1644.
Površina
 - 1415. 6.500.000 km2
Stanovništvo
 - 1403. 66.598.337[1] 
 - 1500. otp. 125.000.000 
 - 1600. otp. 160.000.000[2] 
Valuta kineska kovanica (文, wén), kineski papirni novac (兩, liǎng) i dr.
History of China: A good collection of information on Chinese history (engl.)

Dinastija Ming (kineski: 明朝, pinyin: Ming Cháo) ili Veliko Carstvo Ming (大明帝国) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 1368. do 1644. godine; posljednja dinastija čiji su vladari porijekom bili Han Kinezi. U više od 200 godina vladavine, dinastija Ming je donijela red i napredak većini Kine. Stanovništvo se udvostručilo (od 100 na 200 milijuna stanovnika), uvedene su nove žitarice, cvala je industrija i povećala se trgovina. U 17. stoljeću, korupcija, vanjski napadi i loše žetve su oslabile njezinu vlast i doveli do njezina pada.

Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije Ming
Zhu Yuanzhang (Car Hongwu)
osnivač dinastije Ming

U 19. i 20. stoljeću, pod snažnim dojmom stranih osvajanja, kolonizacije i bezbrojnih poniženja, Kinezi su često dinastiju Ming idealizirali kao zlatno doba vlastite povijesti.

  1. C.J. Peers, Late Imperial Chinese Armies: 1520–1840
  2. A. Maddison, The World Economy Volume 1: A Millennial Perspective Volume 2, 2007., str. 238.

Previous Page Next Page