Enstatit | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | Mg2[Si2O6] |
Identifikacija | |
Boja | bijela, svijetlosiva, žućkasta |
Kristalni habitus | kratkoprizmatičan |
Kristalni sustav | rompski, k.r. mmm |
Kalavost | dobra po {210} |
Lom | školjkast |
Mohsova tvrdoća | 5 - 6 |
Sjaj | staklast |
Ogreb | bijel |
Gustoća | 3,15 |
Prozirnost | većinom poluproziran, rijetko proziran |
Enstatit, Mg[Si2O6], je piroksenski silikatni mineral koji, zajedno s ferosilitom (Fe[Si2O6]) čini cjelovitu seriju čvrstih otopina. Čest je u magmatskim i metamorfnim stijenama i meteoritima. Prijelazni oblik, (Mg,Fe)[Si2O6], poznat je pod nazivom hipersten, iako je ime službeno napušteno, a pri definiranju, sadrži relativne udijele i enstatita (En) i ferosilita (Fs) (pr., En80Fs20). Enstatit s manjim udjelom željeza izložen trošenju poprima polumetalni sjaj i brončanu boju. Takav mineral nazivamo broncit, iako je točnije nazivati ga izmijenjenim enstatitom. Većina prirodnih kristala je rompska iako postoje tri polimorfa. Visokotemperaturni, niskotlačni polimorfi su protoenstatit i protoferosilit (također rompski), dok su niskotemperaturni oblici, klinoenstatit i klinoferosilit, monoklinski.
Broncit i hipersten bili su poznati davno prije enstatita, kojeg je prvi put opisao G. A. Kenngott, 1855. godine.
Smaragdno zeleni varijetet enstatita naziva se krom-enstatit, i brusi se u drago kamenje. Zelena boja rezultat je tragova kroma, što je moguće vidjeti i u imenu samog varijeteta. Broncit se također ponekad brusi u obliku dragulja.