Etna | |
---|---|
Planina | |
Etna s jugozapada | |
Položaj | |
Koordinate | 37°27′11″N 14°35′49″E / 37.453°N 14.597°E |
Država | Italija Catania |
Najbliži gradovi | Messina i Catania |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 3357 m |
Planinarstvo | |
Prvi uspon | nepoznato |
Najlakša staza | stjenovita |
Planinarski domovi | Rifugio Sapienza i Piano Provenzana |
Etna (latinski: Aetna, sicilijanski: Mongibeddu, talijanski: Etna ili Mongibello) je aktivni stratovulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, blizu Messine i Catanije.
Etna je s više od 3357 metara nadmorske visine[1] najviši vulkan i najviša planina ispod Alpi u Europi. Pokriva područje od 1.190 km², a oko njega se nalazi 19.237 ha nenaseljenog područja. Na padinama Etne, od široke doline Catanije prema jugu, nalazi se plodno vulkansko tlo koje stanovnici iskorištavaju za vinograde i voćnjake. Iako je često aktivan, vulkan i nije toliko opasan.
Ime joj najvjerojatnije potiče od feničkog attuna, što znači „peć”, iako se prije vjerovalo kako potječe od starogrčkog αἴθω (aitho) što znači „gorim”. Prvi opis erupcije Etne dao je starogrčki povjesničar Diodor Sicilski, dok je starorimski pjesnik Vergilije detaljno opisao, najvjerojatnije iz prve ruke, u svom djelu Eneidi. Zbog česte aktivnosti bila je savršena antičkim piscima koji su je smatrali djelom bogova. Prema starogrčkom mitu Zeus je ispod ove planine zarobio čudovišnog Tifona te se vjerovalo i kako se tu nalazi Hefestova kovačnica.[2]
Etna još uvijek utječe na vulkanologiju, geofiziku i druge znanosti povezane sa zemljom, te predstavlja prirodni laboratorij za proučavanje ekoloških i bioloških procesa, zbog čega je 2013. god. upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[3]