Fridrik Vilim III., pruski kralj

Fridrik Vilim III.
Kralj Pruske
Vladavina	16. studenoga 1797. – 7. lipnja 1840.
Prethodnik	Fridrik Vilim II.
Nasljednik	Fridrik Vilim IV.
Izborni knez Brandenburga
Vladavina	16. studenoga 1797. – 6. kolovoza 1806.
Prethodnik	Fridrik Vilim II.
Nasljednik	ukinuta država
Supruge	Lujza Augusta (1793. – 1810.) Augusta von Harrach (u morganatskom braku) (1824. – 1840.)
Dinastija	Hohenzollern
Otac	Fridrik Vilim II.
Majka	Frederika Lujza
Rođenje	3. kolovoza 1770. Potsdam, Pruska
Smrt	7. lipnja 1840. (69 god.) Berlin, Pruska
Pokop	Palača Charlottenburg
Potpis
Vjera	Kalvinizam (do 1817.) Pruska unija (nakon 1817.)

Fridrik Vilim III. (3. kolovoza 1770. – 7. lipnja 1840.) bio je pruski kralj od 16. studenoga 1797. do svoje smrti 1840. godine. Istovremeno je bio izborni knez (elektor) Markgrofovije Brandenburga u Svetom Rimskom Carstvu do njegovog raspada 6. kolovoza 1806. godine.

Fridrik je vladao Kraljevinom Pruskom u teškim vremenima Napoleonskih ratova, a nevoljko se pridružio Protunapoleonskoj koaliciji. Nakon Napoleonovog poraza sudjelovao je na Bečkom kongresu koji se okupio kako bi riješio politička pitanja koja proizlaze iz novog postnapoleonskog poretka u Europi.

Njegovi primarni interesi bila je reforma protestantskih crkava u Pruskoj. Bio je odlučan ujediniti protestantske crkve kako bi ujedinio njihovu liturgiju, organizaciju i arhitekturu. Dugoročni cilj bio je imati potpuno centraliziranu kraljevsku kontrolu nad svim protestantskim crkvama u Pruskoj uniji. Za Fridrika se govorilo da je bio iznimno sramežljiv i neodlučan. Njegova supruga kraljica Lujza (1776. – 1810.) bila je njegov najvažniji politički savjetnik. Vodila je moćnu skupinu koja je uključivala baruna Henrika Reichsfreiherra, Karla von Hardenberga, Gerharda von Scharnhorsta i Augusta Neidhardta, koja je krenula su s reformom pruske uprave, crkava, financija i vojske. Bio je zajednički predak ruskog cara Nikole II. i prvog njemačkog cara Vilima II.