Georg Wilhelm Friedrich Hegel | |
G.W.F. Hegel | |
Zapadna filozofija | |
Filozofija 19. stoljeća | |
Rođenje | 27. kolovoz, 1770. (Stuttgart, Njemačka) |
---|---|
Smrt | 14. studeni, 1831. (61 godina) (Berlin, Njemačka) |
Škola/tradicija | Njemački idealizam, osnivač Hegelijanizma |
Glavni interesi | Metafizika, Epistemologija, Logika, Filozofija povijesti, Estetika, Religija, Politička znanost |
Poznate ideje | Apsolutni idealizam, Dijalektika, Uzdizanje |
Utjecaji | Aristotel, Descartes, Goethe, Spinoza, Rousseau, Böhme, Kant, Fichte, Hölderlin, Schelling |
Utjecao na | Feuerbach, Croce, Marx, Engels, Bauer, Bradley, Lenjin, Lukács, Heidegger, Sartre, Barth, Küng, Habermas, Gadamer, Moltmann, Kierkegaard, Gentile, Deleuze, Žižek |
Portal o životopisima |
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger). Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcendencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili "dijalektika", "apsolutni idealizam", "dijalektika Gospodara/Roba", "etički život" te važnost povijesti.