Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Godina

Godina je vrijeme potrebno da Zemlja obiđe oko Sunca. Prikaz položaja Zemlje i Sunca za 4 godišnja doba.
Sinodički dan (Sunčev dan) je duži od sideričkog dana (zvjezdani dan). U vremenu od 1 do 2, Zemlja se potpuno okrene oko svoje osi vrtnje za 360° (1→2 = siderički ili zvjezdani dan). Ali tek otprilike 4 minute kasnije u položaju 3, Zemlja je dosegla kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3 = sinodički ili Sunčev dan).
Razlika između sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvjezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.
Nebeski svod se kreće po krivulji, koja je rezultanta uzajamnog djelovanja rotacije (zeleno), Zemljine precesije (plavo) i nutacije (crveno).
Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći.
Nebeski ekvator i ekliptika.
Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.
Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015).
Zemljina precesija.
U razdoblju Platonove godine, sjeverni nebeski pol opiše kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.

Godina je vrijeme potrebno da Zemlja obiđe oko Sunca. Najduža prirodna jedinica za tijek vremena. Prema referentnoj točki u odnosu na koju se određuje puni obilazak Zemlje oko Sunca definirano je nekoliko godina ponešto različite duljine trajanja:

  • zvjezdana ili siderička godina (365 dhmin 9,76 s = 365,256363 d) je vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca s obzirom na sustav dalekih zvijezda;
  • tropska ili Sunčeva godina (365 d 5 h 48 min 46 s = 365,24219 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca proljetnom točkom;
  • anomalistička godina (365 d 6 h 13 min 52,6 s = 365,259636 d) je vrijeme potrebno da Zemlja ponovno prođe kroz istu točku na svojoj putanji, to jest kroz perihel;
  • eklipsna ili drakonistička godina (346 d 14 h 52 min 54 s = 346,620075 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca istim uzlaznim čvorom Mjesečeve putanje.

Zvjezdana godina važna je u mehanici gibanja planeta, dok je tropska godina razdoblje u kojem se godišnja doba izmijene i zato je važna za svakodnevni život; njihova razlika uzrokovana je precesijom Zemlje. Promjena duljine anomalističke godine uzrokovana je zakretanjem linije apsida.

Kalendarska godina (Gregorijanskoga kalendara) traje 365 (obična godina) ili 366 dana (prijestupna godina).

Vrijeme obilaska ili revolucije bilo kojega planeta oko Sunca naziva se godinom planeta, pa je na primjer Marsova godina, godina na planetu Marsu.[1]

  1. godina, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Previous Page Next Page






Ашықәс AB Jaar AF Jahr ALS አመት AM Anyo AN Gēar ANG Acha ANN سنة Arabic ܫܢܬܐ (ܙܒܢܐ) ARC عام ARY

Responsive image

Responsive image