Hrvatska

Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja pogledajte Hrvatska (razdvojba).

»RH« preusmjerava ovamo. Za registracijsku oznaku Haitija, pogledajte RH (registracijska oznaka).

Republika Hrvatska
Zastava Grb
Himna Lijepa naša domovino
Položaj Hrvatske
Glavni grad	Zagreb
Najveći grad	Zagreb
Službeni jezik	hrvatski
Državni vrh
- Vrsta	parlamentarna republika
- Predsjednik Republike	Zoran Milanović
- Predsjednik Vlade	Andrej Plenković
- Predsjednik sabora	Gordan Jandroković
Neovisnost	razdruženjem od SFRJ 25. lipnja 1991.
Površina	123. po veličini
- ukupno	56 5941) km2
- % vode	1,09 %
Stanovništvo	124. po veličini
- ukupno (2021.)	▼ 3 871 833
- gustoća	68,7/km2
BDP (PKM)	procjena 2024.
- ukupno	172,781 milijarda USD[1] (82.)
- po stanovniku	45 087 USD[1] (45.)
Valuta	euro2) (100 centi)
Pozivni broj	+385
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.hr .eu
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89 810 km2. 2) Hrvatska kuna do siječnja 2023. godine.

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država smještena na razmeđu srednje, južne i jugoistočne Europe.^[2] Na sjeverozapadu graniči sa Slovenijom, Mađarskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na istoku i jugoistoku, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56 594 km², a površina obalnoga mora 31 067 km², što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte zemlje. Ostala veća urbana središta su Split, Rijeka i Osijek. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga kruga u kontinentalnome dijelu, balkanskoga u dinaridskome dijelu i sredozemnoga kulturnog kruga u priobalnome dijelu.^[2]

Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao Pacta conventa sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine.

Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom.

U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3 871 833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti.

Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine.^[3][4] Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.^[5]

1. ↑ ^{a b} Report for Selected Countries and Subjects
2. ↑ ^{a b} Hrvatska
3. ↑ Popis država članica Ujedinjenih naroda. Pristupljeno 8. prosinca 2022.
4. ↑ Admission of the Republic of Croatia to membership in the United Nations. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2018. Pristupljeno 8. prosinca 2022.
5. ↑ Hrvatska primljena u Schengen, Bugarska i Rumunjska ostale izvan njega. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 10. studenoga 2023.