Hrvatska kuna

Hrvatska kuna
»kn« – oznaka za kunu
ISO 4217 kôd	HRK
Korisnik	Hrvatska (do 14. siječnja 2023.)[1]
Inflacija	1,4 % godišnje travanj 2018./2019. Izvor: Državni zavod za statistiku
Najmanja jedinica (1/100)	lipa
Oznaka	kn
Kovanice	5, 10, 20, 50 lp; 1, 2, 5 kn rijetko rabljeno: 1 i 2 lp, 25 kn
Novčanice	10, 20, 50, 100, 200, 500 kn rijetko rabljeno: 5, 1000 kn
Nacionalna banka	Hrvatska narodna banka Web stranica: www.hnb.hr
Tiskara	Giesecke & Devrient Web stranica: www.gi-de.com
Kovnica	Hrvatska kovnica novca Web stranica: www.croatianmint.hr
Tečaj	Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.

Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza.^[2] Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća.^[3] Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu^[2] koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).

Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica),^[2] s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD),^[2] koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica.^[4] Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna.^[5] Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994.,^[2][6] na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.^[7]

1. ↑ Plaćanje kunama i eurima – dvojni optjecaj. euro.hr. 12. prosinca 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2023. Pristupljeno 14. siječnja 2023.
2. ↑ ^{a b c d e} Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. 2021. kuna. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
3. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 4. listopada 2013. banovac. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
4. ↑ Uredba o Narodnoj banci Hrvatske. narodne-novine.nn.hr. Narodne novine. 20. prosinca 1991. Članak 34. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Novčana jedinica Republike Hrvatske je "HRVATSKA KRUNA", koja se dijeli na sto "BANICA".
5. ↑ Žarko Ivković. 30. svibnja 2019. Zašto Tuđman nije htio krunu i banicu nego kunu i lipu. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
6. ↑ Novčanice. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. 1. veljače 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2016. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994.
7. ↑ Europska središnja banka. 12. srpnja 2022. Hrvatska ulazi u europodručje 1. siječnja 2023. ecb.europa.eu. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.