James Clerk Maxwell | |
Rođenje | 13. lipnja 1831. Edinburgh, Škotska, Ujedinjeno kraljevstvo |
---|---|
Smrt | 5. studenog 1879. Cambridge, Ujedinjeno kraljevstvo |
Državljanstvo | Škot |
Polje | Fizika, matematika |
Institucija | Sveučilište u Aberdeenu, Sveučilište u Londonu, Sveučilište u Cambridgeu |
Alma mater | Sveučilište u Edinburghu Sveučilište u Cambridgeu |
Istaknuti studenti | John Henry Poynting |
Poznat po | Maxwellove jednadžbe, Maxwellov zakon raspodjele, Maxwellove diferencijalne jednadžbe, Kinetička teorija plinova, Dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava, Maxwellova jednadžba za indeks loma |
Portal o životopisima |
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar. Profesor u Londonu i Cambridgeu. Njegova istraživanja obuhvaćaju mnoge grane fizike; najvažnija je elektrodinamika, u kojoj je matematički izrazio eksperimentalna otkrića M. Faradaya. Maxwell je teoretski dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava, a to je H. Hertz pokusima potvrdio. Maxwell je postavio 4 jednadžbe (Maxwellove jednadžbe) u kojima je izražen kontinuitet električnog i magnetskog polja i izložen princip po kojem promjene u električnom polju uzrokuju promjene u magnetskom polju i obrnuto. Pored L. Boltzmanna i R. Clausiusa smatra se osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu (Maxwellov zakon raspodjele). Napisao niz knjiga s različitih područja fizike.[1]
Studirao je matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu. U svojemu prvome važnijem djelu pokazao je da se Saturnov prsten mora sastojati od sitnih čestica tvari. Zatim se bavio kinetičkom teorijom plinova i statističkom fizikom. U tom je području otkrio zakonitosti epohalnog značenja. Godine 1864. razvio je teoriju elektromagnetizma koja je povezala električne i magnetske pojave te predvidio postojanje elektromagnetskih valova koji se gibaju brzinom svjetlosti. Maxwellove jednadžbe temeljni su zakoni kojima se podvrgavaju sve električne i magnetske pojave. Godine 1888. Heinrich R. Hertz je pokusima dokazao ispravnost njegovih teorija o elektromagnetskim valovima, čime se Maxwell uz Newtona te Einsteina svrstao među tri najveća mislioca u povijest fizike.