Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


James Franck

James Franck

Rođenje 26. kolovoza 1882.
Hamburg, Njemačka
Smrt 21. svibnja 1964.
Göttingen, Donja Saska, Njemačka
Državljanstvo Nijemac, Amerikanac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Berlinu
Sveučilište u Göttingenu,
Sveučilište u Baltimoreu
Sveučilište u Chicagu
Projekt Manhattan
Alma mater Sveučilište u Heidelbergu
Sveučilište u Berlinu
Poznat po Franck-Hertzov pokus
Franck-Condonovo načelo
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1925.)
Portal o životopisima
Franck-Hertzov pokus: promjena jakosti električne struje u elektronskoj cijevi napunjenoj razrijeđenim živinim parama pri promjeni električnoga napona.

James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla. Doktorirao je (1906.) na Sveučilištu u Berlinu gdje je i bio zaposlen (od 1906. do 1918.). Radio je na Sveučilištu u Göttingenu (od 1920. do 1933.). Godine 1934. emigrirao je iz Njemačke u SAD, gdje je postao profesor fizike u Baltimoreu(od 1935. do 1938.) te profesor fizikalne kemije u Chicagu (od 1938. do 1964.). Bavio se istraživanjima u području atomske i molekularne fizike i fotokemije. Njegov je najpoznatiji rad (izveden u suradnji s G. L. Hertzom, poslije nazvan Franck-Hertzov pokus) prvi dokaz pretpostavke N. Bohra o stacionarnim (kvantnim) stanjima atoma. Za taj rad dobio je s Hertzom 1925. Nobelovu nagradu za fiziku. Osim toga, prvi je formulirao takozvano Franck-Condonovo načelo, koji kvantnomehanički određuje jakost (intenzitet) linija u vrpčastome spektru molekula. Za Drugog svjetskog rata sudjelovao je u Projektu Manhattan. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Franck (krater)).[1]

  1. Franck, James, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Previous Page Next Page