Jeremy Bentham

Jeremy Bentham (London, 15. veljače 1748. [O.S. 4. veljače 1747.]^[1] – London, 6. lipnja 1832.) je bio engleski filozof, pravnik, ekonomist i polihistor, koji se danas smatra začetnikom modernog utilitarizma.^[2][3] U središtu Benthamove filozofske misli stoji tzv. načelo najveće sreće, prema kojemu je "najveća sreća najvećeg broja ljudi mjera ispravnog i pogrešnog".^[4][5] Tokom plodne karijere se etablirao kao jedan od glavnih predstavnika anglosaksonske filozofije prava i politički radikal čije su ideje utjecale na razvoj ideje velferizma. Zagovarao je individualne i ekonomske slobode, sekularizam, slobodu izražavanja, jednaka prava za žene i dekriminalizaciju homoseksualnog ponašanja.^[6] Pozivao je i na ukidanje ropstva, smrtne kazne i fizičkog kažnjavanja, uključujući i onog prema djeci.^[7] U novijem dobu ga se opisuje i kao jednog od najranijih zagovornika prava životinja.^[8] Interesantno je, doduše, primijetiti kako je Bentham, iako se zalagao za maksimalno proširenje individualnih prava, bio oštar protivnik prirodnog prava, smatrajući ga besmislicom.^[9]

Njegov utjecaj bio je osjetan i tokom njegova života, ali i kasnije. Među njegovim učenicima bili su James Mill i njegov sin, John Stuart Mill, filozof prava John Austin te Robert Owen, jedan od začetnika socijalutopizma.

1. ↑ W. Johnson, "Ancestry of Jeremy Bentham" (2012).
2. ↑ http://www.iep.utm.edu/bentham/
3. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2017. Pristupljeno 14. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
4. ↑ Bentham, Jeremy. 1977. Burns, J.H; Hart, H.L.A. (ur.). A Comment on the Commentaries and A Fragment on Government. The Athlone Press. London. str. 393. ISBN 0485132125
5. ↑ Burns, J.H. 2005. Happiness and utility: Jeremy Bentham's equation. Utilitas. 17: 46–61
6. ↑ Bentham, Jeremy. "Offences Against One's Self", first published in Journal of Homosexuality, v.3:4(1978), p. 389–405; continued in v.4:1(1978).
   • Also see Boralevi, Lea Campos. Bentham and the Oppressed. Walter de Gruyter, 1984, p. 37.
7. ↑ Bedau, Hugo Adam. 1983. Bentham's Utilitarian Critique of the Death Penalty. The Journal of Criminal Law and Criminology. 74 (3): 1033–1065. doi:10.2307/1143143
8. ↑ Sunstein, Cass R. "Introduction: What are Animal Rights?", in Sunstein, Cass R. and Nussbaum, Martha (eds.). Animal Rights. Oxford University Press, 2005, pp. 3–4.
   • Francione, Gary. Animals – Property or Persons", in Sunstein and Nussbaum 2005, p. 139, footnote 78.
   • Gruen, Lori. "The Moral Status of Animals", Stanford Encyclopedia of Philosophy, 1 July 2003.
   • Benthall, Jonathan. "Animal liberation and rights", Anthropology Today, volume 23, issue 2, April 2007, p. 1.
9. ↑ Harrison, Ross. 1995. Jeremy Bentham. Honderich, Ted (ur.). The Oxford Companion to Philosophy. Oxford University Press. str. 85–88. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. siječnja 2017. Pristupljeno 14. svibnja 2017.
   • Also see Sweet, William. 11. travnja 2001. Jeremy Bentham. The Internet Encyclopedia of Philosophy