Klaus von Klitzing | |
Rođenje | 28. lipnja 1943. Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska |
---|---|
Državljanstvo | Nijemac |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Oxfordu Tehničko sveučilište u Münchenu Institut Max Planck |
Alma mater | Sveučilište u Würzburgu |
Poznat po | Kvantni Hallov učinak |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1985.) Član Kraljevskog društva (2003.) |
Portal o životopisima |
Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar. Doktorirao (1972.) na Sveučilištu u Würzburgu. Bio je profesor na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (od 1980. do 1985.), od 1985. član direktorskoga kolegija Instituta Max-Planck za fiziku čvrstoga stanja u Stuttgartu. Bavi se istraživanjem poluvodiča na niskim temperaturama i pri jakim magnetskim poljima. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku (1985.) za otkriće kvantnoga Hallova efekta (Klitzingov učinak ili efekt). To je učinak analogan Hallovu učinku, ali na niskim temperaturama manjim od 1 K i jakosti magnetskog polja oko 10 T, na primjer u kanalima tranzistora s učinkom polja metalno-oksidno-poluvodičkoga sastava (MOSFET). U tim je uvjetima Hallov električni otpor (RH) kvantiziran:
gdje je n = 1, 2, 3, … Tako na primjer za n = 1 iznosi RH = 25 813 Ω.[1]