Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Kolosej

Kolosej
Colosseum (lat.)
Kolosej 2020.
Kolosej na zemljovidu Rima
Kolosej
Kolosej
Kolosej (Italija Rim)
Alternativna imenaFlavijevski amfiteatar
Opće informacije
Vrstaamfiteatar
Stil arhitektureantika
LokacijaRim
Koordinate41°53′25″N 12°29′32″E / 41.89028°N 12.49222°E / 41.89028; 12.49222
Početak gradnje72.
Završeno80.
Renovirano2016.
Visina
Visina48 m
Tehnički detalji
Podna površina24 000
Mrežno mjestoil-colosseo.it

Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma. Jedan je od simbola Rima, Rimskoga Carstva i općenito antičke arhitekture. Najveći je ikad izgrađeni drevni amfiteatar na svijetu, čija je izgradnja počela u vrijeme cara Vespazijana 72. godine, a završena je 80. godine za vladavine njegova nasljednika Tita. Daljnje preinake učinjene su za vladavine Domicijana. Trojica careva pokrovitelja ovoga projekta poznati su kao dinastija Flavijevaca, stoga su ga klasičari i arheolozi nazivali Flavijevskim amfiteatrom (lat. Amphitheatrum Flavium, tal. Anfiteatro Flavio).

Kolosej je izgrađen od sedrenoga vapnenca, vulkanske stijene pršinca i rimskoga betona obložena opekom. Kapacitet primanja publike mijenjao se tijekom povijesti i kretao se od 50 000 do 80 000 gledatelja,[1][2] ali prosječno je mogao primiti oko 65 000 ljudi.[3] U koloseju su se odvijale gladijatorske borbe i javne priredbe, borbe životinja, javna pogubljenja, uprizorenja slavnih bitaka i drame utemeljene na rimskoj mitologiji, nakratko čak i morske bitke na pravim brodovima prilikom kojih bi arena bila potpuno ispunjena vodom. Amfiteatar se prestao koristiti za zabavu u ranome srednjemu vijeku i bio je uglavnom napušten. Kasnije je ponovno korišten za stanovanje, kao mjesto zanatskih radionica, kao tvrđava, kamenolom i kršćansko svetište.

Premda znatno uništen potresima i pljačkašima koji su otimali spolije, Kolosej je i dalje vjerojatno najpoznatiji simbol Rimskoga Carstva i uvršten je među novih 7 svjetskih čuda.[4] Danas je jedna od najpopularnijih turističkih znamenitosti Rima s više od 7,5 milijuna posjetitelja godišnje. Svakoga Velikoga petka papa predvodi Križni put koji, uz svjetlost baklji, počinje u području oko Koloseja.[5] Kolosej je prikazan na talijanskoj inačici kovanica eura od pet centi.

  1. William H. Byrnes IV: „Ancient Roman Munificence: The Development of the Practice and Law of Charity”. Rutgers Law Review, sv. 57, br 3 (2005.), str. 1043–1110.
  2. BBC's History of the Colosseum p. 1. Bbc.co.uk. 22. ožujka 2011. Pristupljeno 16. travnja 2012.
  3. Baldwin, Eleonora. 2012. Rome day by day. John Wiley & Sons Inc. Hoboken. str. 26. ISBN 978-1-118-16629-1
  4. The New Seven Wonders of the World. Hindustan Times. 8 July 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 30 . rujna 2007. Pristupljeno 11 . srpnja 2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= i |archive-date= (pomoć)
  5. Frommer's Events – Event Guide: Good Friday Procession in Rome (Palatine Hill, Italy). Frommer's. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2009. Pristupljeno 8. travnja 2008.

Previous Page Next Page






Colosseum AF Colosseum ALS ኮሎሲየም AM Coloseu AN كولوسيوم Arabic كولوسيوم ARZ ক'ল'ছিয়াম AS Coliséu AST Kolizey AZ کولوسئوم AZB

Responsive image

Responsive image