Kosa

Ovo je glavno značenje pojma Kosa. Za druga značenja pogledajte Kosa (razdvojba).

Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi. Sastoji se od keratina, vlaknastog proteina koji je osnovni gradivni element dlake, noktiju i spoljnog sloja kože.

Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi. Ljudska kosa mjesečno u prosjeku naraste 1 do 1,5 centimetara.^[1]

Kosa ima tri glavne funkcije:

1. Zaštita: Kosa štiti teme glave od sunčevih zraka, povreda i hladnoće.
2. Termoregulacija: Pomaže u održavanju telesne temperature tako što sprečava gubitak toplote.
3. Estetika i identitet: Kosa često igra ključnu ulogu u izražavanju ličnog stila, kulture i identiteta.

Sama dlaka se sastoji od tri sloja:

• Kutikula (spoljašnji sloj): Štiti unutrašnje slojeve i daje kosi sjaj.
• Korteks (srednji sloj): Odgovoran je za snagu, boju i elastičnost dlake.
• Medula (unutrašnji sloj): Nije prisutan kod svih dlaka i ima manje funkcije.

Rast kose prolazi kroz tri faze:

1. Anagena faza: Period aktivnog rasta.
2. Katagena faza: Kratka prelazna faza kada dlaka prestaje da raste.
3. Telogena faza: Period mirovanja kada dlaka može ispasti, čime se omogućava rast nove dlake.

Prosječan broj vlasi kose [1]

1. ↑ http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1652/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2010. (Wayback Machine) pristupljeno 20. ožujka 2011.