Kromatin

Kromatin je nukleoproteinski sadržaj kromosoma.^[1] Čine ga molekula dvolančane DNK, RNK te histonski i nehistonski proteini.^[1][2]

Kromatin čini svaki kromosom pa su po biokemijskom sastavu slični, ali drugog pojavnog oblika.^[2] Kad kromosome ne možemo jasno uočiti svjetlosnim mikroskopom, služimo se nazivom kromatin.^[2] Kromosome vidimo tek u fazi stanične diobe, a za vrijeme interfaze dekondenzirani su i neuočljivi. Prigodom diobe molekula DNK jače se pakira s proteinima, tj. spiralizira se i tad se kromosomi kondenziraju. Veliku ulogu u pakiranju molekule DNK imaju histoni, a osnovna jedinica pakiranja je nukleosom.^[1]

Kromatin je dio stanične jezgre.^[3]

Zahvaljujući metodama kromosomskog pruganja (G-pruganje, C-pruganje, R-pruganje), može se razlikovati tri vrste kromatina: eukromatin, konstitutivni heterokromatin i interkalarni heterokromatin. Postoji i fakultativni heterokromatin.^[4]

1. ↑ ^{a b c} Pavlica, Mirjana. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?, E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb
2. ↑ ^{a b c} jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
3. ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
4. ↑ Mrežni udžbenik iz genetike  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2020. (Wayback Machine) Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 15. poglavlje: Eukariotski kromosom (pristupljeno 29. srpnja 2020.)