Liberalna demokracija

Liberalna demokracija također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije, čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam).

U praksi se liberalna demokracija iskazuje kroz vlast, koja legitimitet crpi na temelju slobodnih, tajnih i poštenih izbora na kojima se ravnopravno natječe više različitih političkih stranaka (višestranačje). Liberalna demokracija u današnjem svijetu javlja se, kako u obliku monarhija (ustavna ili parlamentarna monarhija, tako i u obliku republika (parlamentarna, predsjednička ili polupredsjednička).

Sve države u današnjem zapadnom svijetu smatraju se liberalnim demokracijama, a u njima vlada široko rasprostranjeno mišljenje kako upravo liberalna demokracija predstavlja idealno društveno uređenje kojima sve zemlje trebaju težiti; takva shvaćanja proširila su se i na druge dijelove svijeta. U najširoj javnosti se zato, liberalna demokracija smatra sinoninom za demokraciju.

Liberalna demokracija također se smatra jednim od ciljeva za koji se zalaže ideologija liberalizma.