Memfis

Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)
Svjetska baština – UNESCO
Država	Egipat
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, vi
Ugroženost	2001.-
Poveznica	UNESCO:86
Koordinate	29°50′40.8″N 31°15′3.3″E / 29.844667°N 31.250917°E / 29.844667; 31.250917
Memfis

Memfis (arapski: ممفس‎; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države^[1] od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije. Njegove ruševine se nalaze 19 km južno od Kaira, na strateškom položaju zapadne obale početka Delte Nila, dok se u blizini nalazi moderni grad Helwan.

Povjesničar Tertius Chandler tvrdio je kako je Memfis bio najveći grad na svijetu od svog osnivanja do oko 2250. pr. Kr., te zatim ponovo u razdoblju od 1557. do 1400. pr. Kr. Egipatski povjesničar Maneton iz helenističkog doba za Memfis je koristio naziv Hi-Ku-P'tah ("Mjesto boga Ptah") koje se na grčkom pisao kao Aί γυ πτoς (Ai-gu-ptos) od čega potječe latinska riječ „Aegyptvs“, odnosno izraz za moderni Egipat. U Bibliji se Memfis naziva Moph ili Noph.

Memfis je ostao važnim gradom tijekom cijele drevne povijesti Sredozemlja, i prepun je ostataka egipatskih građevina. Zbog toga je 1979. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s pripadajućom nekropolom u Sakari i piramidama u Gizi.

1. ↑ Memfis (enciklopedija Britannica)