Milorad Dodik Милорад Додик | |
---|---|
Milorad Dodik, 2022. | |
Potpis | |
Rođenje | 12. ožujka 1959., Laktaši, Bosna i Hercegovina |
Stranka | SNSD |
Zanimanje | politolog |
10. predsjednik Republike Srpske | |
15. studenoga 2022. – | |
Prethodnik | Željka Cvijanović |
7. srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
20. studenoga 2018. – 15. studenoga 2022. | |
Prethodnik | Mladen Ivanić |
Nasljednik | Željka Cvijanović |
8. predsjednik Republike Srpske | |
15. studenoga 2010. – 19. studenoga 2018. | |
Prethodnik | Rajko Kuzmanović |
Nasljednik | Željka Cvijanović |
10. predsjednik Vlade Republike Srpske | |
31. siječnja 1998. – 15. studenoga 2010. | |
Prethodnik | Gojko Kličković |
Nasljednik | Anton Kasipović |
Milorad Dodik (srp. Милорад Додик; Laktaši, 12. ožujka 1959.), bosanskohercegovački političar srpske nacionalnosti. Predsjednik je Republike Srpske, jednog od dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini.
Milorad Dodik za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini djelovao je kao oporbeni političar vladajućem SDS-u Radovana Karadžića. Nakon rata međunarodna zajednica vidi u njemu umjerenoga političara koji će pomoći pri implementaciji Daytonskog sporazuma, te dolazi i biva očuvan na vlasti uz pomoć visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.
Međutim, Dodik je zadržao stav o Bosni i Hercegovini kao visoko federaliziranoj državi s tendencijom konfederalizma, gdje entiteti trebaju imati široke nadležnosti i biti što neovisniji o centralnoj vlasti. Zbog toga je došao u sukob s visokim predstavnicima (posebno Paddyjem Ashdownom i kasnije Valentinom Inzkom) i bošnjačkim unitarističkim političkim snagama, u prvom redu Harisom Silajdžićem i njegovom Strankom za BiH, te Zlatkom Lagumdžijom i njegovim SDP-om BiH.
Uz tvrdnje da je genocid u Srebrenici "izmišljeni mit",[1] Dodik je negirao da se genocid uopće dogodio i kontinuirano veliča osuđene ratne zločince poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića.[2]