Neoliberalizam

Neoliberalizam je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja ekonomskog liberalizma i kapitalizma slobodnog tržišta.^[1][2] Općenito ga se povezuje s politikom ekonomske liberalizacije, što uključuje privatizaciju, deregulaciju, globalizaciju, slobodnu trgovinu, politiku rezova i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.^[3][4][5][6] Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg kejnzijanskog ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne stagflacije 1970-ih.

S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.^[7][8][9] Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.^[10][11]

Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.^[4] Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje klasičnog liberalizma čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.^[12] Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.

Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama Augusta Pinocheta u Čileu, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i laissez-faire kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: Friedricha Hayeka, Miltona Friedmana i Jamesa M. Buchanana, zajedno s političarima i kreatorima politike poput Margaret Thatcher, Ronalda Reagana i Alana Greenspana.^[4][13] Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje političke ekonomije na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok NAFTA i nakon reakcije zapatista na ovaj razvoj događaja u Chiapasu, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.^[14]

1. ↑ Haymes, Stephen; Vidal de Haymes, Maria; Miller, Reuben, ur. 2015. The Routledge Handbook of Poverty in the United States. Routledge. London. ISBN 978-0415673440
2. ↑ Bloom, Peter. 2017. The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral. Routledge. str. 3, 16. ISBN 978-1138667242
3. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Handbook2
4. ↑ ^{a b c} Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan. Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5
5. ↑ Campbell Jones, Martin Parker, Rene Ten Bos (2005). For Business Ethics. Routledge. ISBN 0415311357. p. 100:
   • "Neoliberalism represents a set of ideas that caught on from the mid to late 1970s, and are famously associated with the economic policies introduced by Margaret Thatcher in the United Kingdom and Ronald Reagan in the United States following their elections in 1979 and 1981. The 'neo' part of neoliberalism indicates that there is something new about it, suggesting that it is an updated version of older ideas about 'liberal economics' which has long argued that markets should be free from intervention by the state. In its simplest version, it reads: markets good, government bad."
6. ↑ Goldstein, Natalie. 2011. Globalization and Free Trade. Infobase Publishing. str. 30. ISBN 978-0-8160-8365-7 Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.
7. ↑ Noel Castree. 2013. A Dictionary of Human Geography. Oxford University Press. str. 339. ISBN 9780199599868. 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.
8. ↑ Daniel Stedman Jones. 21. srpnja 2014. Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics. Princeton University Press. str. 13. ISBN 978-1-4008-5183-6. Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.
9. ↑ Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan (PDF). Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5. S2CID 4811996. Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.
10. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.
11. ↑ Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row (engleski). Pristupljeno 25. siječnja 2017.. Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals
12. ↑ Philip Mirowski, Dieter Plehwe, The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective, Harvard University Press, 2009, ISBN 0-674-03318-3
13. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 3. ISBN 978-1138844001
14. ↑ Wilson, Julie. 2017. Neoliberalism. Routledge. str. 6. ISBN 978-1138654631. In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.