Nevill Francis Mott | |
Rođenje | 30. rujna 1905. Leeds, West Yorkshire, UK |
---|---|
Smrt | 8. kolovoza 1996. Milton Keynes, Buckinghamshire, UK |
Državljanstvo | Englez |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište u Manchesteru, Sveučilište u Cambridgeu Sveučilište u Bristolu |
Alma mater | Sveučilište u Cambridgeu |
Poznat po | Fizika čvrstog stanja Kondenzirana tvar |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1977.) Copleyeva medalja (1972.) Član Kraljevskog društva (1936.) |
Portal o životopisima |
Nevill Francis Mott (Leeds, 30. rujna 1905. – Milton Keynes, 8. kolovoza 1996.), engleski fizičar. Diplomirao (1930.) fiziku i matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu. Radio kao istraživač u Kopenhagenu pod vodstvom N. Bohra i u Göttingenu pod vodstvom M. Borna te u Manchesteru s W. L. Braggom. Radio je na Sveučilištu u Bristolu (od 1933. do 1954.). Bavio se fizikom čvrstoga stanja (metala, slitina, poluvodiča i fotografskih emulzija). Godine 1938. dao je teorijsko objašnjenje učinka kojim svjetlost djeluje na fotografsku emulziju na atomskoj razini. Bio je profesor eksperimentalne fizike na Sveučilištu u Cambridgeu (od 1954. do 1971.). Za istraživanja magnetskih i električnih svojstava amorfnih poluvodiča 1977. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku s američkim fizičarima P. W. Andersonom i J. H. Van Vleckom. Član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1936.[1]