Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Nitrat

Mapa elektrostatskih potencijala nitratnog iona. Crvena područja imaju negativniji potencijal nego žuta. Kisikovi atomi nose glavninu negativnog naboja.
Struktura i vezanje unutar nitratnog iona. N-O veze su jednake duljine i jačine.

Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.[1] Opća je formula nitrata u obliku soli: MINO3 ili MII(NO3)2, u kojima su MI i MII jednovalentne, ondosno dvovalentne skupine ili atomi, najčešće natrija, kalija, amonija i kalcija. Opća je formula organskih nitrata u obliku estera R-ONO2, u kojoj je R alkilna skupina. Sastoji od jednog dušikovog i tri kisikova atoma. Nitratni ion je višeatomski ion molekulske formule NO3- i molekulske mase 62,0049. To je konjugirana baza dušične kiseline, a sastoji se od jednog središnjeg dušikovog atoma okruženog trima jednakim kisikovim atomima u trigonalnom planarnom uređenju.

Nitrate proizvode brojne vrste nitrificirajućih bakterija u prirodnom okolišu koristeći amonijak ili ureu kao izvor dušika, a industrijski se soli pripravljaju reakcijom dušićne kiseline s odgovarajućim bazama, a esteri nitriranjem.[1] Nalazišta su im vezana za ležišta halogenida.

Služe kao:

  1. Umjetna gnojiva (npr. kalijev nitrat, amonijev nitrat, magnezijev nitrat i kalcijev nitrat),
  2. Eksplozivi, (npr. titintrotoluen, nitroglicerol)
  3. Kemikalije i dr.[1]
  1. a b c nitrati | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 24. listopada 2021.

Previous Page Next Page






Nitraat AF نترات Arabic Nitratu AST Nitratlar AZ نیترات AZB Нітраты BE Нитрат Bulgarian নাইট্রেট Bengali/Bangla Nitrat BR Nitrat BS

Responsive image

Responsive image