Pandemija koronavirusa 2020. – 2023. | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu: | |||||
www.koronavirus.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2020. (Wayback Machine) | |||||
Bolest | COVID-19 | ||||
Virus | SARS-CoV-2 | ||||
Prvi slučaj | Wuhan, 17. studenog 2019. | ||||
Ukupan broj slučajeva | 688 084 071 | ||||
Broj oporavljenih | 462 507 144 | ||||
Broj preminulih | 6 872 943 |
Pandemija COVID-19, poznata kao i pandemija koronavirusa, bila je pandemija nove bolesti dišnih puteva COVID-19 (engl. Coronavirus Disease 2019). Bolest se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati virus iz porodice koronavirusa SARS-CoV-2.
Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih mjera, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju 30. siječnja 2020. Već 9. veljače 2020. broj registriranih smrtnih slučajeva premašio je ukupan broj umrlih u pandemiji SARS 2002./2003. Izvještaj SZO od 26. veljače 2020. prvi put je prijavio više novih infekcija van Kine nego u njoj. Od 28. veljače 2020. SZO je u svojim izvješćima ocijenila rizik vrlo visokim na globalnoj razini, u odnosu na prethodni visoki. Dana 11. ožujka 2020. godine, SZO je službeno proglasila prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon pandemije svinjske gripe 2009.
Do lipnja 2020. godine pogođeno je 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na Filipinima. Prvu smrt izvan Azije prijavila je 15. veljače 2020. Francuska, radilo se o osobi koja je doputovala iz Kine. Prva dva Europljana koji su umrli od COVID-19 prijavljeni su iz Italije 23. veljače 2020. Dana 7. ožujka 2020. godine, SZO je prvi put prijavila 101 927 osoba, od čega preko 100 000 zaraženih, a 3 486 mrtvih. Više od milijun slučajeva zabilježeno je 3. travnja 2020.
Prema stanju od 4. lipnja 2022. u svijetu je potvrđeno 534 854 618 zaraženih od COVID-19, od koji se 505 640 031 oporavilo, a 6 319 308 umrlo.[1]
Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[2][3] Do 11. svibnja 2023. u Republici je Hrvatskoj na koronavirus testirano 4 770 929 ljudi, potvrđeno zaraženih bilo je 1 273 256, a 18 213 osoba od zaraze je preminulo.[4]
Od pacijenata koji pokazuju simptome, u 80 % oni su blagi do umjereni, a uključuju suhi kašalj, povišenu temperaturu, glavobolju i osjećaj umora, a nešto rjeđe i privremeni gubitak osjeta njuha.[5] Petina pacijenata koji pokazuju simptome zahtijevat će medicinsku njegu; u toj grupi, nešto manje od trećine dolazi u stanje koje može izazvati teške tjelesne posljedice ili čak smrt.[6]
Primijećeno je da rizik od smrti nakon infekcije virusom jako ovisi o dobi bolesnika, drugim bolestima (komorbiditetima) i cijepljenosti, a postoji i razlika vezana uz spol.[5] Istraživanje na necijepljenim osobama iz prosinca 2020. pokazalo je da će bolest završiti smrtnim ishodom za 15 % oboljelih u dobi od 85 godina, oko 5 % u dobi od 75 godina, 1,5 % za one sa 65 godina, 0,4 % za pedesetpetogodišnjake, ali će biti ispod 0,01 % za sve mlađe od 25.[7]
Krajem 2020. diljem svijeta započelo je masovno cijepljenje s nekoliko vrsta cjepiva razvijenih za SARS-CoV-2. Iako je za mnoga od njih dokazana učinkovitost u sprječavanju težih oblika bolesti veća od 90 %,[8] procijepljenost se, zbog različitih zdravstvenih politika, informiranosti i dezinformiranosti stanovništva (SZO upozorava na infodemiju povezanu s COVID-19)[9] razlikuje čak i među državama koje su svim svojim građanima omogućile besplatno cijepljenje: na istoku Europe ona se u proljeće 2022. kreće od 30 do 50 %, u Hrvatskoj je barem jednu dozu dobilo oko 55 % stanovništva, u cijeloj Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama ona je na oko 75 %, a u zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kube, Čilea, Singapura, Kine i Kanade prelazi 90 %.[10]
Od samog početka pandemije uočavalo se da među zaraženima koronavirusom ima znatan udio asimptomatskih slučajeva, to jest takvih gdje pacijentov imunosni sustav savlada infekciju bez vidljivih znakova oboljenja. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u svibnju 2020. godine procjenjuju broj takvih slučajeva na 35 posto,[11] da bi u srpnju tu procjenu povećali na 40 posto.[12] Metastudija iz 2021. potvrđuje tu procjenu, a broj asimptomatskih slučajeva u općoj populaciji stavlja na 0,25 %.[13] Nije sasvim jasno može li se zaraza širiti preko asimptomatskih slučajeva zaraze virusom.Svjetska zdravstvena organizacija u srpnju 2020. godine objavljuje da takvi slučajevi prijenosa postoje, ali da su vrlo rijetki.[14] Hrvatski zavod za javno zdravstvo u srpnju 2020. objavljuje da oboljela osoba može izlučivati virus i više od 14 dana, no u blažim oblicima bolesti virus se nalazi u sluznici respiracijskog trakta do osam dana nakon infekcije. Zaraznost se smanjuje s vremenom od pojave simptoma, a neka početna istraživanja nisu pronašla virus sposoban za reprodukciju u gornjim dišnim putevima nakon drugog tjedna bolesti.[15]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)