Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Samo pleme dijeli se na klanove kroz koje su uspostavljeni zakoni o braku, kroz egzogamne polovice i postojanja određenog sistema srodstva.
Konfederacija nastaje ujedinjavanjem, obično slabijih plemena, u veću zajednicu zbog obrane ili teritorijalne ekspanzije. Najbolji su nam primjeri za to konfederacije Irokeza i Asteka, što je obradio i L. H. Morgan.
Ekspanzije plemena mogu dovesti i do cijepanja plemena na lokalne grupe, koje se kasnije osamostale, odrode, ili akulturiraju među nekim drugim zajednicama.
Savez plemena dovodi do stvaranja središnje vlasti (vijeće poglavica), središnje politike koja brine o cjelokupnoj zajednici: uspostava mira, objava rata, obrana teritorija ili ekspanzija.
Suvremeni europski narodi kao i neka domorodačka 'plemena' pokazuju kako plemenski savezi stvaraju i uspostavljaju ono što zovemo država. Postoji: 1) obrana granica prema drugim skupinama izvana; 2) Jedan ili više srodnih dijalekata; 3) Plemenski zakon koji prisiljava pojedinca da se vlada prema njemu, inače će biti sankcioniran određenim kaznama, pa i samom progonu iz zajednice.
Suvremeni narodi nastali su ujedinjavanjem lokalnih plemena pod jednu vrhovnu vlast, od kojih bi obično najjača skupina nametnula ostalima svoje ime. To se dogodilo na primjer s Poljacima, gdje je plemensko ime nametnuto cijeloj zajednici i državi.