Proton

Ovo je glavno značenje pojma Proton. Za druga značenja pogledajte Proton (razdvojba).

Proton
Proton je građen od dvaju gornjih (u) kvarkova i jednoga donjega (d) kvarka. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima.
Klasifikacija:	Barion
Kompozicija:	2 gornja kvarka, 1 donji kvark
Čestična statistika:	Fermion
Međudjelovanje:	Gravitacijsko, slabo, jako, elektromagnetsko
Simbol(i):	p, p+, N+, 11H+
Antičestica:	Antiproton
Teoretiziran:	William Prout (1815.)
Otkriven:	Promatrao kao H+ E. Goldstein (1886.). Identificirao u drugim jezgrama (i imenovao) E. Rutherford (1917. – 1920.).
Masa:	1,67262192369(51)× −27 kg 938,2720813(58) MeV/c2 1,007276466879(91) u [1]
Vrijeme poluraspada:	> 2,1×1029 godina (stabilan)
Električni naboj:	+1 e 1,6021766208(98)×10−19 C
Nabojni radius:	0,8414(19) fm[2]
Electric dipole moment:	< 5,4×10−24 e⋅cm
Electrična polarizabilnost:	1,20(6)×10−3 fm3
Magnetski moment:	1,4106067873(97)×10−26 J·T−1 1,5210322053(46)×10−3 μB 2,7928473508(85) μN
Magnetska polarizabilnost:	1,9(5)×10−4 fm3
Spin:	1⁄2
Izospin:	1⁄2
Paritet:	+1

Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri. Pozitivnoga je električnoga naboja 1,6022 · 10^–19 C, mase koja iznosi 1 836 masa elektrona (1,672 622 · 10^–27 kg = 938,272 MeV/c² = 1,007 276 u), spina 1/2, magnetskoga momenta 2,79285 nuklearnih magnetona, a opisana je Fermi-Diracovom statistikom. Proton je jezgra vodikova izotopa ¹H, a s nešto težim neutronom gradi atomske jezgre. Općenito je brojem protona u atomskoj jezgri nekoga kemijskoga elementa određen njegov atomski broj. Proton je građen od dvaju gornjih (u) kvarkova i jednoga donjega (d) kvarka. Zbog svojega je električnoga naboja i stabilnosti pogodan za ubrzavanje na vrlo visoke energije i brzine bliske brzini svjetlosti, na ubrzivačima čestica (na primjer veliki hadronski sudarivač). Proton je otkrio E. Rutherford (1919. – 1920.) prilikom pokusa u kojemu se dušik ¹⁴N bombardiran alfa-česticama pretvarao u kisik ¹⁷O, dakle:^[3]

${\displaystyle {}_{7}^{14}\mathrm {N} +{}_{2}^{4}\mathrm {He} \rightarrow {}_{8}^{17}\mathrm {O} +{}_{1}^{1}\mathrm {p} }$

1. ↑ Mohr, P.J.; Taylor, B.N. and Newell, D.B. (2015), "The 2014 CODATA Recommended Values of the Fundamental Physical Constants", National Institute of Standards and Technology, Gaithersburg, MD, US.
2. ↑ "2018 CODATA recommended values" https://physics.nist.gov/cuu/Constants/index.html
3. ↑ proton, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.