Red svetog Jurja St. Georgs-Orden | |
---|---|
Moto | Viribus Unitis |
Utemeljena | 18. siječnja 2008. |
Osnivač | Otto Habsburški Karlo Habsburški |
Mjesto osnivanja | München |
Tip | dinastijski viteški red |
Sjedište | Beč, Austrija |
Ključni ljudi | Karlo Habsburški, veliki meštar Juraj Habsburški, zamjenik |
Broj članova | preko 700 |
Službena stranica | georgsorden |
Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv. Jurja, je dinastijski viteški red, a time i red kuće Habsburško-Lotarinške, nekadašnje carske i kraljevske kuće Svetog Rimskog Carstva, Austrije, Mađarske i drugih nacija. Veliki meštar je nadvojvoda Karlo Habsburški.
Red kombinira vitešku tradiciju s idejom ujedinjene Europe u smislu političkih ideja nadvojvode Otto Habsburški. Korijeni Reda sežu daleko u prošlost, ne u smislu neprekinutog kontinuiteta, već u nastavku ideala kršćanskog viteštva. Povijest Reda u srednjoj Europi započinje u Ugarskom Kraljevstvu u 14. stoljeću, svoj procvat doživljava kao red dinastije Habsburg početkom modernog doba. Red je reinterpretiran nakon završetka Prvog svjetskog rata te se nastavila kao dinastijski red u 21. stoljeću u ime nadvojvode Otona i njegova sina Karla Habsburga.
Riječ je o europskom i nepolitičkom viteškom redu koji podržava transnacionalnu ideju Mitteleurope (staroaustrijska definicija) i povećanu potrebu za suradnjom između zemalja srednje i jugoistočne Europe. Posvećen je kršćanstvu i ujedinjenoj samouvjerenoj Europi. Red ima zapovjednike u Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Njemačkoj, Srbiji i Velikoj Britaniji.[1] Red ima preko 700 članova.
Red se vodi stoljetnim habsburškim načelom "živjeti i pustiti druge da žive", koje se odnosi na etničke skupine, narode, manjine, vjere, kulture i jezike.