Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Republika Srpska

»RS« preusmjerava ovamo. Za neslužbenu međunarodnu registracijsku oznaku za cestovna vozila koju od 1992. godine koristi Republika Srpska, pogledajte RS (registracijska oznaka).
Republika Srpska
Република Српска
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna: Moja Republika
Položaj Republike Srpske
Službeni jezik srpski, bošnjački i hrvatski jezik
Glavni grad de iure Sarajevo
de facto Banja Luka
Vlada entitet sa samoupravom
 - Predsjednik Milorad Dodik
Površina
 - ukupno 24 525.5 b1 km2
Stanovništvo
- ukupno (2013.) 1.228.423
Pripadnost Bosna i Hercegovina
Status Entitet Bosne i Hercegovine
Valuta konvertibilna marka
Vremenska zona UTC +1

Daytonski sporazum
Ustav Bosne i Hercegovine

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud BiH

Središnja banka BiH

Administrativna podjela

Političke stranke

Izbori

Republika Srpska (srp. Република Српска), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine. Nalazi se na sjeveru i istoku države. Najveći grad i upravno središte je Banja Luka, koja leži na rijeci Vrbasu. Stanovništvo Republike Srpske pretežno čine etnički Srbi.

Prvotno je osnovana 9. siječnja 1992. godine kao Srpska Republika Bosna i Hercegovina odlukom Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini,[1] kao odgovor na referendum o neovisnosti Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine od SFRJ. Dana 7. travnja 1992. proglašeno je odcjepljenje Srpske Republike Bosne i Hercegovine od Bosne i Hercegovine i ostanak u SFR Jugoslaviji. Kada su, međutim, 27. travnja 1992. Crna Gora i Srbija osnovale Saveznu Republiku Jugoslaviju, ostala je Srpska Republika Bosna i Hercegovina izvan sastava te nove države,[2] čija je pomoć međutim bila ključna za opstanak RSBH u već započetom Ratu u Bosni i Hercegovini. Nakon potpisivanja Daytonskoga sporazuma 1995. godine, Republika Srpska međunarodno je priznata kao jedan od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine (pored Federacije Bosne i Hercegovine) i zauzima 48 % njezinoga područja. Narodna skupština Republike Srpske vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast, i čine je 83 zastupnika koji se biraju na izborima svake četvrte godine. Vlada Republike Srpske vrši izvršnu vlast. Predsjednik Republike Srpske se bira na neposrednim izborima svake četvrte godine. Razine vlasti su općina, odnosno grad, i entitet.

U Republici Srpskoj živjelo je 2013. godine 81,51 % Srba, 2,41 % Hrvata i 13,99 % Bošnjaka;[3] ukupno je u RS te godine imala 1 170 342 stanovnika.[4] Godine 1991., prije Rata u Bosni i Hercegovini, na tomu je području od ukupnih 1 608 994 stanovnika bilo 872 648 Srba (što je predstavljalo 68,04 % svih Srba koji su tada živjeli u BiH). Do promjene u etničkome sastavu stanovništva došlo je zbog ratnih zbivanja; gdje se - na područjima pod srpskom kontrolom više nego u preostalom dijelu BiH - poduzimalo etničko čišćenje i protjerivanje "protivničke"’ populacije uz istodobno doseljavanje "vlastitog" življa koji je protjeran ili se dobrovoljno doselio s područja koja nisu bila pod srpskom vlašću.[5] Izuzev značajnog iseljavanja Bošnjaka i Hrvata, osobito znatan doprinos promjeni sastavu stanovništva zabilježen je povodom dobrovoljnog iseljavanja približno 100 000 etničkih Srba 1995. godine - tj. nakon okončanja ratnih operacija - iz dijelova Sarajeva koje je Republika Srpska prema Daytonskom sporazumu tada bila prepustila Federaciji BiH.[6]

  1. Fotomonografija Narodne skupštine Republike Srpske (PDF). Narodna skupština Republike Srpske. Narodna skupština Republike Srpske
  2. Istorija (srpski). "Republika Srpska". Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2014. Pristupljeno 11. siječnja 2022.
  3. "Bošnjaci polovina bh. stanovništva, entiteti etnički homogeni", Marija Arnautović, "Slobodna Europa", 30. lipnja 2016.
  4. "U Srpskoj živi 1.170.342 stanovnika"Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2022. (Wayback Machine), "Republika Srpska", 22. ožujka 2017.
  5. "ETNIČKA STRUKTURA PROSTORA POD KONTROLOM REPUBLIKE SRPSKE, HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE I ARMIJE BOSNE I HERCEGOVINE PREMA POPISU STANOVNIŠTVA IZ 1991. GODINE", Saša Mrduljaš, Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, sv. XVI, br. 31, 2013.
  6. "Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba", Nikica Barić, "Časopis za suvremenu povijest", Vol.36 No. 2, srpanj 2004. Pristupljeno 10. kolovoza 2024.

Previous Page Next Page