Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo

Imperium Romanum (lat.)

Carstvo

27. pr. Kr.476.
 

Zastava Grb
Zastava Veksiloid
Geslo
Senatus Populusque Romanus (SPQR)
(hrv. "Rimski senat i narod")
Lokacija Rimskog Carstva
Lokacija Rimskog Carstva
Rimsko Carstvo tijekom svog vrhunca teritorijalne moći oko 117. godine
Glavni grad Rim
(od 330. Konstantinopol)
Jezik/ci latinski (carski), grčki (administrativni)
Religija poganstvo, kasnije kršćanstvo
Vlada Monarhija
Car
 - 27. pr. Kr.14. August (prvi)
 - 475.476. Romul Augustul (zadnji)
Konzul
 - 27. pr. Kr.23. pr. Kr. August (prvi)
 - 476. Bazilisk (zadnji)
Legislatura Rimski senat
Povijest kasna antika
 - Bitka kod Akcija 31. pr. Kr.
 - August proglašava carstvo 27. pr. Kr.
 - Oktavijan postao August 16. siječnja 27. pr. Kr.
 - Dioklecijan dijeli carsku administraciju na istočnu i zapadnu 285.
 - Konstantin I. Veliki osniva Bizant i seli prijestolnicu u Konstantinopol 330.
 - Odoakar svrgnuo Romula Augustula 4. rujna 476.
Površina
 - 25. pr. Kr. 2750000 km2
 - 50. 4200000 km2
 - 117. 5000000 km2
 - 390. 4400000 km2
Stanovništvo
 - 25. pr. Kr. 56800000 
     Gustoća 20,7 st/km² 
 - 117. otp. 88000000 
     Gustoća 17,6 st/km2 
Valuta solid, aureus, denar, sestercij

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Iako je Rim imao carstvo stoljećima prije Augustove samovlade, predaugustovska država se obično naziva Rimska Republika.

Rimsko Carstvo je upravljalo svim heleniziranim državama na Sredozemlju, kao i keltskim područjima sjeverne Europe. Najveću teritorijalnu ekspanziju doživjelo je u doba cara Trajana, koji je 114. prisvojio Armeniju i sjevernu Mezopotamiju, a 115. godine osvojio je i Adiabene, Babilon i Ktezifont. Zadnji rimski car Romul Augustul zbačen je 476. godine, dok je istočnim područjima nastavio vladati car Zenon sa sjedištem u Konstantinopolu.

Istočno Rimsko Carstvo (Bizant) i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do 1453. godine, kad je Osmansko Carstvo osvojilo Carigrad.

Kasnije države na zapadu (Franačka i Sveto Rimsko Carstvo) i na istoku (ruski carevi) koristile su rimsko državničko nazivlje sve do modernog doba. Golemo nasljeđe Rimskog Carstva vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života.[1]

  1. Šabotić, Izet. 2009. Historija : udžbenik za šesti razred devetogodišnje osnovne škole (bošnjački). Mirza Čehajić. Tuzla. ISBN 978-9958-661-21-1. OCLC 1262140379

Previous Page Next Page