Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (engl.Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2), skraćeno: SARS-CoV-2 (prethodno: 2019-nCoV ili koronavirus 2019) je zarazni virus koji uzrokuje novu bolest dišnih puteva – COVID-19. Virus je također uzrok pandemije koronavirusa 2019./20., koja je se proširila i na Hrvatsku. SARS-CoV-2 je otkriven u Kini krajem 2019. godine.[1]
Genomsko sekvenciranje je pokazalo da je to pozitivni, jedno-lančani RNKkoronavirus i sadrži 29.903 nukleotida.[2] Svaki virion je dug od 50 do 200 nanometara.[3]
Kao što ga je opisao američki Nacionalni institut za zdravstvo, on je nasljednik SARS-CoV-1,[4][5] soja koji je prouzročio izbijanje epidemije SARS-a 2002-2004.
Taksonomski gledano, SARS-CoV-2 je vrsta koronavirusa povezanog s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARSr-CoV).
Mnogi rani slučajevi bili su povezani s velikom tržnicom morskih plodova i životinja u Wuhanu. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa SARS-CoV (79,5 %) i koronavirusom šišmiša (96 %).[6] Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerojatno dolazi od netopira,[7][8] iako porijeklo od pangolina nije isključeno. Virus pokazuje malu genetsku raznolikost, što ukazuje na to da se slučaj unošenja SARS-CoV-2 na ljude vjerojatno dogodio krajem 2019. U rujnu 2020., na temelju analize podataka, istraživači su izvijestili o otkriću virusnog genoma kod nultog pacijenta.[9][10]
Epidemiološke studije procjenjuju da svaka infekcija rezultira s 5,7 novih slučajeva kada niti jedan pripadnik zajednice nije imun i ako se ne poduzmu preventivne mjere.[11] Virus se prvenstveno širi između ljudi bliskim kontaktom i putem respiratornih kapljica proizvedenih od kašlja ili kihanja.[12][13] Uglavnom ulazi u ljudske stanice vežući se za enzim za pretvaranje angiotenzina 2 (ACE2).[14][15][16]
Da ne dođe do zabune sa SARS-om, Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim javnim istupima, izvorno nazivala SARS-CoV-2 odnosno 2019-nCoV kao "virus koji je izazvao bolest COVID-19".[17] Šira javnost često virus i bolest naziva "koronavirusom", ali znanstvenici i većina novinara obično koriste preciznije izraze.
↑中国疾病预防控制中心 (kineski). Chinese Center for Disease Control and Prevention. NR Kina. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2020.
↑Naming the coronavirus disease (COVID-2019) and the virus that causes it. Svjetska zdravstvena organizacija. Pristupljeno 24. veljače 2020.. From a risk communications perspective, using the name SARS can have unintended consequences in terms of creating unnecessary fear for some populations.... For that reason and others, WHO has begun referring to the virus as “the virus responsible for COVID-19” or “the COVID-19 virus” when communicating with the public. Neither of these designations are [sic] intended as replacements for the official name of the virus as agreed by the ICTV.