Srbija

Ovo je glavno značenje pojma Srbija. Za druga značenja pogledajte Srbija (razdvojba).

»Republika Srbija« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Republika Srbija (razdvojba).

Republika Srbija Република Србија, Republika Srbija
Zastava Grb
Himna Bože pravde
Položaj Srbije
Glavni grad	Beograd
Službeni jezik	srpski 1)
Državni vrh
- Predsjednik Republike	Aleksandar Vučić
- Predsjednik Vlade	Miloš Vučević
Neovisnost	13. srpnja 1878., od 1918. dio višenacionalnih država do 5. lipnja 2006.
Površina	115. po veličini
- ukupno	77 474 km2
- % vode	0,25 %
Stanovništvo	104. po veličini
- ukupno (2022.)	▼ 6 690 887[1] (bez Kosova)
- gustoća	85/km2
BDP (PKM)	procjena 2019.
- ukupno	50,14 milijardi $[2] (78.)
- po stanovniku	7199 $[2] (bez Kosova) (88.)
Valuta	srpski dinar (100 para)
Pozivni broj	+381
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.rs 2) .срб 3)
1) Prema Ustavu Srbije od 30. rujna 2006. službeni su srpski jezik i ćirilično pismo, dok su u autonomnoj pokrajini Vojvodini službeni i mađarski, slovački, hrvatski, rumunjski i zapadnorusinski jezik. 2) .rs je službeno prihvaćen i dodijeljen Srbiji, a u upotrebi je od ožujka 2008. 3) .срб je ćirilična inačica nacionalnog domena, u uporabi od 2011. godine.[3]

Srbija (službeni naziv: Republika Srbija), europska je kontinentalna država smještena u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom.^[4] Zemlja ima 6 690 887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77 474 km² (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu.

Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. U Srbiji je službeni jezik srpski.

Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg bizantskog područja te se proglašava carem „Srba i Grka”. Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na Balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitci na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija s Kraljevinom Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju).^[5] Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.

Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

1. ↑ PBC stats. stat.gov.rs. 2019
2. ↑ ^{a b} Serbia. Međunarodni monetarni fond. Pristupljeno 10. siječnja 2019.
3. ↑ RNIDS: Ćirilički domen „.срб“ postao vidljiv na Internetu, objavljeno 6. svibnja 2011. godine, pristupljeno 14. kolovoza 2017. godine
4. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Srbija. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
5. ↑ Paragraf