Ovaj članak dio je serije o |
Rana povijest |
|
Srednji vijek |
|
Osmansko Carstvo |
|
Srpska monarhija |
|
Versajska Jugoslavija |
|
Drugi svjetski rat |
|
Druga Jugoslavija |
|
Moderna Srbija |
|
Najstariji tragovi ljudskog postojanja, na tlu današnje republike Srbije, datiraju iz vremena posljednjeg glacijala, oko 40.000 godine pr. Kr. To su ostatci primitivnih ljudskih zajednica koje su imale od 10 do 15 članova, živjele u pećinama, izrađivale oruđa i oružja od kamena i kostiju i bavile se lovom i skupljanjem plodova. U prvoj fazi su lovili krupne biljojede (divovske jelene, divlje konje i goveda), da bi s promjenom klime u predarktičku, lovili i mamute, nosoroge, lavove i hijene. Nova promjena klime i zahlađenje koje je nastalo oko 25.000 godine pr. Kr. (virmska glacijacija) doveli su do nestanka ovih zajednica. Najznačajniji lokaliteti iz ovog razdoblja su pećine kod sela Gradac, ispod Jerininog brda nedaleko od Kragujevca i Risovača na Venčacu kod Aranđelovca.