Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.
Svemirski teleskop James Webb
| James Webb Space Telescope | |
 Prikaz potpuno funkcionalnog Svemirskog teleskopa James Webb | |
| Organizacija | STScI (NASA), ESA, CSA |
|---|---|
| Tip misije | Svemirski opservatorij |
| Datum ulaska u orbitu | TBD |
| U orbiti oko | Sunce-Zemlja L2 orbita |
| Datum lansiranja | 25. prosinca 2021., 12:20 UTC |
| Lansiran uz pomoć | Arianespace |
| Raketa nosač | Ariane 5 ECA (VA256) |
| Mjesto lansiranja | Centre Spatial Guyanais, ELA-3 |
| Trajanje misije | 10 godina |
| Internet sjedište | jwst.nasa.gov[1] |
| Masa | 6161,4 kg |
| Napajanje | 2 kW |
| Orbitalni elementi | |
| Orbitalni režim | Halo orbita |
| Inklinacija | 4,0560 |
| Orbitalni period | 6 mjeseci |
| Apoapsis | 83.200 km |
| Periapsis | 250.000 km |
| Instrumenti | |
| FGS-NIRISS, MIRI, NIRCam, NIRSpec, Integrated Science Instrument Module, Optical Telescope Element | |
Svemirski teleskop James Webb (JWST) razvila je NASA u suradnji s Europskom svemirskom agencijom i Kanadskom svemirskom agencijom[1][2][1][2]. Svemirski teleskop dobio je ime po Jamesu E. Webbu koji je bio upravitelj NASA-e od 1961. do 1968. godine, a imao je ključnu ulogu u programu Apollo. JWST je nasljednik Svemirskog teleskopa Hubble te će kao i Hubble primarno služiti za prikupljanje podataka iz područja astrofizike gdje će proučavati najudaljenije galaksije, ali će imati primjenu i u potrazi za egzoplanetima kao i u izučavanju sastava atmosfere takvih planeta.[3][4]
JWST je lansiran 25. prosinca 2021.[5] raketom Ariane 5 iz Svemirskog centra Gijana kraj grada Kourou u Francuskoj Gvajani[6], a samo lansiranje predstavlja jedan od značajnih doprinosa ESA-e JWST projektu.[7] Izuzetno precizno lansiranje koje je izvršeno raketom Ariane 5 omogućit će znatno produžen vijek trajanja znanstvene misije Svemirskog teleskopa James Webb budući da JWST neće morati, prema predviđanjima, trošiti dodatno gorivo na korekcije kursa i orbite. Prethodne službene procjene trajanja misije bile su 5-10 godina, ali je zbog značajne uštede goriva koje je JWST-u potrebno zbog održavanja svog položaja u orbiti oko L2 Lagrangeove točke Sunce-Zemlja inicijalna procjena povećana na 20 godina.[8]
- ↑ a b About the James Webb Space Telescope. Pristupljeno 13. siječnja 2012.
Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
- ↑ a b How does the Webb Contrast with Hubble?. NASA. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2016. Pristupljeno 4. prosinca 2016. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
- ↑ The James Webb Space Telescope. web.archive.org. 3. prosinca 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2016. Pristupljeno 7. siječnja 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ About Webb/NASA. jwst.nasa.gov (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ About Webb Launch. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2019. Pristupljeno 1. prosinca 2021.
- ↑ Ariane Flight VA256. Arianespace (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ European agreement on James Webb Space Telescope’s Mid-Infrared Instrument (MIRI) signed. www.esa.int (engleski). Pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ published, Elizabeth Howell. 10. siječnja 2022. James Webb Space Telescope should have fuel for about 20 years of science. Space.com (engleski). Pristupljeno 11. siječnja 2022.
Previous Page Next Page
