Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Sveta Gora

Άγιον Όρος
Αυτόνομη Μοναστική Πολιτεία Αγίου Όρους
Aftonomi Monastiki Politia Ayiu Orus
Autonomna Monaška Država Sveta Gora
Glavni grad Kareja
Jezici koine grčki, crkvenoslavenski (oboje u liturgijskom smislu), te novogrčki, ruski, srpski, gruzijski, bugarski, rumunjski
Šef države Grčki ministar vanjskih poslova Dora Bakoyannis
Duhovni vođa

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I.

Površina 390 km²
Stanovništvo oko 2250
naziv za stanovnike Αθωνίτης, Αγιορίτης (na grčkom jeziku)

Sveta Gora[1] (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike. Atos (Athos, Athon, Sveta gora) je poluotok i istoimena planina na obalama Egejskoga mora. Jedan je od centara, ako ne i sam centar pravoslavnoga svijeta.

Poluotok je najistočniji od tri "prsta" (produžetka) poluotoka Halkidike (Egejska Makedonija) na sjeveru Grčke.

Ȃtos je u Grčkoj znan kao Άγιο Όρος (Ayio Oros ili „Sveta gora“) (na grčkom) ili Ἅγιον Ὄρος (Hágion Óros) (na klasičnom grčkom). Atos je sjedište 20 pravoslavnih manastira i čini autonomnu državu pod grčkim suverenitetom. Samo je monasima dopušteno živjeti na Svetoj Gori, a trenutačno na njoj živi oko 2000 monaha. Poluotok, istočni krak većeg poluotoka Halkidike dugačak je 60 km, a širina mu je 7 do 12 km i ima površinu od 390 km², s planinom Atos, čije strme, gusto pošumljene padine, dosižu visinu do 2033 m. Drže je najljepšom gorom istočnog Mediterana.

»Što je grčko-pravoslavnom svijetu na jugu Sveta gora (Atos) u Grčkoj i Sinajska gora na izdanku kopna azijskog, to je srpsko-pravoslavnom narodu u našoj monarhiji Fruška gora sa svojim manastirima.«
(časopis Nada, 1896.)

Egejsko more koje okružuje poluotok može biti vrlo opasno. Perzijski veliki kralj Kserkso I. naredio je iskopavanje kanala preko prevlake da bi omogućio prolaz svoje flote 482. pr. Kr.

Gora Atos je od godine 1988. UNESCO-ova svjetska baština, kao prirodno i kulturno dobro.

  1. Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić (uz suradnju članova Ureda za hrvatski jezik), Hrvatski pravopis, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1944., str. 375. − Sveta Gora Atos; svetogorski

Previous Page Next Page






Athos AF جبل آثوس Arabic جبل اثوس ARZ Monte Athos AST Afon AZ Bukid Athos BCL Афон BE Атон (гара) BE-X-OLD Света гора (планина) Bulgarian Menez Athos BR

Responsive image

Responsive image