Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Vikend

Vikend predstavlja period od najčešće dva neradna dana u tjednu. Riječ vikend je nastala od engleske složenice Weekend što u prijevodu znači „kraj tjedna“, ali se to u različitim kulturama definicira na različite načine. U kršćanskim zemljama to predstavlja subotu i nedjelju, u islamskim četvrtak i petak, dok u Izraelu to predstavlja petak i subotu.

Vikendi tradicionalno predstavljaju dane za odmor, i najčešće su obavezni neradni dani. To naročito vrijedi za nedjelju, ali mnogi poslodavci upošljavaju svoje radnike subotom, a neki čak i nedjeljom. Budući da se na to gleda kao na poseban teret, ti dani su obično više plaćeni nego ostali dani tjedna, ili se zauzvrat radnici oslobađaju odgovarajućeg broja radnih dana u ostatku tjedna.

Gledano religijski, ne postoji pravilo da subota i nedjelja moraju biti neradni dani. U Hebreja i Adventista sedmog dana, posljednji dan u tjednu je subota, a kod kršćana nedjelja, dok je kod muslimana to petak. Kod sve tri grupe taj dan je sveti dan, i predstavlja odmor Boga, ne ljudi (u rimokatolika treća zapovijed Boga glasi "Napomeni se da svetkuješ dan Gospodnji", a slično je i u drugim religijama). Kalendar francuske revolucije, međutim, predviđao je jedan u deset dana koji je neradan, dok je kalendar sovjetske revolucije predviđao jedan u pet dana koji je neradan. Rani industrijski period u Europi je predviđao šest radnih dana i sedmi (nedjelju) neradni, a krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, radnički pokreti su se izborili za pet radnih dana i posljednja dva neradna.

S jedne strane, pojavom vikenda kao perioda neradnih dana, radnici su dobili više slobodnog vremena. Slobodno vrijeme se najčešće koristi za odmor i rekreaciju, ali i za putovanja i posjete. U tijeku ovako potrošenog vremena ljudi obično troše više novca na razonodu, što je u nekim državama svijeta dovelo do zakona da ni prodavačima nije dozvoljeno da rade neradnim danima, radi smanjenja opće potrošnje. Takvi zakoni se tijekom vremena koriste sve manje i manje, u korist jačanja potrošačkog društva.


Previous Page Next Page