Drevna Mezopotamija |
---|
Eufrat – Tigris |
Asirologija |
Gradovi / kraljevstva |
Sumer: Uruk – Ur – Eridu |
Kish – Lagaš – Nippur |
Akadsko Carstvo: Akkad |
Babilon – Isin – Susa |
Asirija: Assur – Niniva |
Dur-Sharrukin – Nimrud |
Babilonija – Kaldeja |
Elam – Amoriti |
Huriti – Mitanni |
Kasiti – Urartu |
Kronologija |
Sumerski kraljevi |
Asirski kraljevi |
Babilonski kraljevi |
Jezik |
Klinasto pismo |
Sumerski – Akadski |
Elamski – Hurijski |
Mitologija |
Enûma Elish |
Gilgameš – Marduk |
Asirologija ili asiriologija je nauka koja sadrži arheološko, historijsko i lingvističko proučavanje Drevne Mezopotamije i drugih kultura Drevnog Bliskog Istoka koje su koristile klinopis.
Usprkos imena, asirologija se ne bavi samo asirskom, nego i babilonskom i sumerskom civilizacijom. Veliki broj glinenih pločica ispisanih klinopisom predstavljaju relativno bogat izvor podataka o najranijem periodu ljudske civilizacije, a arheološke iskopine daju važne podatke o začecima urbanizacije.
Asirologija se, s druge strane, smatra jednom od najzahtjevnijih akademskih disciplina među humanističkim naukama. Za nju je nužno poznavanje nekoliko semitskih jezika od kojih je najvažniji akadski, kao i biblijski hebrejski (radi usporedbe glinenih pločica s podacima iz Biblije). Asirolozi također moraju dobro savladati nekoliko stotina znakova klinopisa, a usprkos niza lingvističkih studija, još uvijek postoje poteškoće u tumačenju drevnih tekstova. Asirolozi također moraju dobro vladati s engleskim, francuskim i njemačkim jezikom kako bi mogli koristiti stručnu literaturu.