Atena

Za ostala značenja, vidi Atena (razvrstavanje).

„Atina” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Atina (razvrstavanje).

Atena Αθήνα Athína
Kolažni prikaz gradskih znamenitosti
Koordinate: 37°58′N 23°43′W / 37.967°N 23.717°W / 37.967; -23.717
Država	Grčka
Vlast
- Gradonačelnik	Nikitas Kaklamanis (Nova demokratija)
Površina
- Urbano područje	39 km²
- Područje utjecaja	412 km²
Stanovništvo (2001.)
- Urbano područje	745,514
- Urbana gustoća	19,133 stanovnika/km²
- Područje utjecaja	3,761,810
- Gustoća područja utjecaja	9,137 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	10x xx, 11x xx, 120 xx
Pozivni broj	210, 211, 212
Službena stranica www.cityofathens.gr
Karta
Položaj Atene u Grčkoj

Atena ili Atina (grčki: Αθήνα [Athína]), jeste glavni i najveći grad u Grčkoj. Atina dominira u regiji Atici i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.^[1] Klasična Atina bio je moćni grad-država (polis) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke Pirej. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i filozofije, dom Platonove Akademije i Aristotelovog liceja,^[2][3] a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto demokratije,^[4][5] uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog Evropskog kontinenta.^[6] Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći^[7] ali i 77. najskuplji grad na svijetu.^[8]. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, Atini.

Atina se smatra globalnim gradom zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i turizmu. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u jugoistočnoj Evropi sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i najveća putnička luka u Evropi,^[9][10] i treća najveća na svijetu.^[11] Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,^[12] odnosno 796.442 u 2004.)^[13] unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km².^[14] Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km^2[14] živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).^[15] Prema podacima Eurostata iz 2004, Atinina šira urbana zona (larger urban zone) bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u EU (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge).

Naslijeđe klasične ere i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji Partenon, kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba Osmanlija. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa UNESCO-ovog spiska Svjetske baštine: Akropolis i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju Helenski parlament (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i Ljetne olimpijske igre 2004. godine.^[16] U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.

1. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu ethnosgr
2. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu yppogr
3. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu cnnworld
4. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu ebcheck
5. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu bbccouk
6. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu encartamsn
7. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu purchpower
8. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu costsurv
9. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu olpgr
10. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu maritime
11. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu anekgr
12. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu census11
13. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Athens view
14. ↑ ^{14,0 14,1} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu area
15. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu statistics1
16. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu oly