Banovina Bosna

Banovina Bosna ili Bosanska banovina, bila je srednjovjekovna bosanska država, na razmeđu između istočnih i zapadnih uticaja, a ostala je neovisna i očuvala svoju i kulturnu i političku posebnost. Najprije banovi, a kasnije i kraljice i kraljevi bili su jako uporište autohtone književnosti i Crkve Bosanske i sopstvenog pisma bosančice.^[1][2]

Pod uticajem vanjskih političkih događanja, u kojima je najčešće učestvovala Bizantija, u Bosni se postepeno raspada rodovsko-plemensko društvo. Tako je, do kraja 9. stoljeća, ondašnja Bosna postala država sa razvijenim feudalnim obilježjima. Od početka 12.stoljeća razvija se i organizira bosansko plemstvo koje ima korijene u prethodnim krugovima rodovsko-plemenskih starješina. Prema ekonomskoj moći, vladajući dio društva je obuhvatao:

• velmože,
• vlastelu i
• vlastelčiće. Oni su iskorištavali feudalne posjede koji su dobijani po ratnim zaslugama i prema prihvatanju obaveze da po potrebi obavljaju vojne dužnosti. U slučaju izdaje, odnosno ignoriranja poziva, vladar je imao pravo na oduzimanju posjeda.

Za razliku od posjeda susjednih zemalja, bosanski su se razlikovali po tome što su bili porodična nedjeljiva svojina. Većinu stanovništva tadašnje Bosne činili su i ovisni ljudi u koje su spadali staleže zemljoradnici (kmetovi) i stočari (vlasi). Sve do 14. stoljeća, u Bosni je postojalo ropstvo. U razvijenijoj, feudalnoj fazi razvoja, bosanski vladar se zvao banom (od avarske riječi koja znači bajan = bogat). Od krunisanja bana Tvrtka za kralja (1377.), bosanski vladari će tu titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do prodora Osmanlija na Jugozapadni Balkan.^[3][4]

1. ↑ Šentija J. (1977): Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3: Foc-Iw. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
2. ↑ Benac A., Ur. (1986): Bosna i Hercegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.
3. ↑ Malcolm N. (1996). Bosnia: A Short History. New, Updating Edition. New York: New York University Press. ISBN 0814755615. 
4. ↑ Nada Klaić (1994). Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Zagreb: Eminex. ISBN 953-6112-05-1.