Ekonomija Irana

Ekonomija Irana
Iranska središnja banka u Teheranu
Valuta	rijal
Fiskalna godina	21. 3. - 20. 3. (iranska kalendarska godina)
Gospodarske organizacije	ECO, OPEC, GECF, WTO (promatrač)
Statistika
BDP (PPP)	863,5 milijardi USD (2010. proc.) (18.)
BDP rast	3% (2010. proc.)
BDP per capita	11.396 USD[1] (2010. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC)	8%[2]
Stopa siromaštva	18% (2007. proc.)
Radna snaga	25,7 milijuna
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) (2007. proc.)
Nezaposlenost	14,6%
Glavna industrija	nafta i prirodni plin, natrijev karbonat, motorna vozila, lijekovi, kućanski aparati, elektronika, energetika, električna energija, tekstili, graditeljstvo, cement i građevinski materijali, hrana, gnjojivo, metali, obrambena industrija, turizam
Trgovina
Izvoz	94,6 milijardi USD[3] (2010. proc.)
Izvozna dobra	nafta i prirodni plin (70%)[3], motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine
Glavni izvozni partneri	Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja (7.54%), Turska (4.36%) (2009. proc.)
Uvoz	58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra	industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika
Glavni uvozni partneri	UAE (15.14%, Kina (13.48%), Njemačka (9.66%), Južna Koreja (7.16%), Italija (5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.)
Javne financije
Javni dug	12.84 milijardi USD
Prihodi	347 milijardi USD[4]
Rashodi	333 milijardi USD[4]
Ekonomska pomoć	121 milijuna USD (2008. proc.)
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Ekonomija Irana mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede^[5], orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim ekonomskim granama. Krajem 2000-ih godina iranska ekonomija bila je 18. najveća u svijetu^[6] (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine^[7]), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku^[8][9].

Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u ekonomski planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova^[10] zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD^[11]). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza^[3] ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda^[12].

Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd.^[13] Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta^[14]. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen sa 80% na 40%^[15], dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%^[16].

Ekonomija Irana u 2010. godini procjenjena je između 858.66^[1] i 863,5^[17] milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva^[1]. Usprkos sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedna od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koje bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme svjetske financijske krize^[18]. Glavni ekonomski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti^[10] i inflacije^[19], koji su 2010. godine iznosili 14,6%^[17] odnosno 8%^[2].

Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija^[17], dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33%^[20] odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih ekonomija^[21]. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta^[22].

1. ↑ ^{1,0 1,1 1,2} (en) IMF (mart 2010.). „Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects”. Washington D.C.: International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
2. ↑ ^{2,0 2,1} (en) IMF (oktobar 2010.). „Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia”. World Economic and Financial Survey. Washington, D.C.: International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2011. , str. 17.
3. ↑ ^{3,0 3,1 3,2} (en) PressTV (2. 3. 2011.). „Iran's non-oil exports reach $29bn”. Tehran: PressTV.ir. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-12. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
4. ↑ ^{4,0 4,1} (en) Dareini, Ali Akbar (10. 3. 2010.). „Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts”. New York City: Bloomberg BusinessWeek. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
5. ↑ (en) TDS (2011.). „Iran: Economy”. Washington DC, New York, San Francisco: Travel Document Systems. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
6. ↑ Vidi:
   • (en) The World Factbook (2010.). „Country comparison: GDP at purchasing power parity”. USA: The World Factbook. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-04. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
   • (en) World Bank (2009.). „Gross domestic product 2009, PPP”. Washington D.C.: World Bank. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
   • (en) IMF (oktobar 2010.). „World: 5. Report for Selected Countries and Subjects”. Washington D.C.: International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
7. ↑ (en) PressTV (24. 12. 2010.). „Iran to be world's 12th economy in 2015”. Tehran: PressTV.ir. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-23. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
8. ↑ Iran u internacionalnim statistikama: Industrija, Poljoprivreda, Energetika i Komunikacije
9. ↑ (sh) Hodaej, Mohsen Šarif (18. 2. 2011.). „Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije”. Zagreb: Iranski Kulturni Centar. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
10. ↑ ^{10,0 10,1} (en) Farahbakhsh, Ali (februar 2001.). „Iranian Economy in Six Snapshots”. Iran: Payam-e Emrooz (No. 23). Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
11. ↑ (en) The World Factbook (2010.). „Country comparison: Debt - External”. USA: The World Factbook. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-17. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
12. ↑ (en) IMF (oktobar 2010.). „Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia”. World Economic and Financial Survey. Washington D.C.: International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2011. , str. 15.
13. ↑ (sh) Figenwald, Vanja (20. 3. 2008.). „Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro ekonomski surađuju”. Zagreb: Lider Press. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-20. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
14. ↑ (en) Payvand News (7. 9. 2003.). „Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide”. San Francisco: Payvand News. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-02. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
15. ↑ (en) PressTV (29. 11. 2009.). „Iran privatizes $63bn of state assets”. Tehran: PressTV.ir. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-25. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
16. ↑ Vidi:
    • (en) NITC (23. 12. 2008.). „Justice Shares Payment Soon”. Tehran: Iran Daily. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
    • (fa) BBC (16. 7. 2006.). „بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای”. London: BBCPersian.com. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
17. ↑ ^{17,0 17,1 17,2} (en) The World Factbook (2011.). „Iran”. USA: The World Factbook. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-03. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
18. ↑ Vidi:
    • (en) PressTV (26. 9. 2010.). „Iran economy strong despite sanctions”. Tehran: PressTV.ir. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-28. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
    • (en) IRIB (14. 3. 2011.). „Iran's economy dynamic despite US sanctions”. Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
19. ↑ (en) Index Mundi (11. 3. 2010.). „Iran Inflation rate (consumer prices)”. USA: The World Factbook. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
20. ↑ (en) Moghadam, Valentine M. (10. 2. 2009.). „Where Are Iran's Working Women?”. Payvand Iran News. Washington D.C.: The Middle East Institute. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-01. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
21. ↑ (en) Nation Master (2005.). „Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country”. Washington D.C.: World Development Indicators database. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 21. 4. 2011. 
22. ↑ (en) CNN (6. 3. 2007.). „World's most expensive cities”. Atlanta, Georgia: Cable News Network. Pristupljeno 21. 4. 2011.