República de Cuba Republika Kuba | |
---|---|
Geslo: ¡Patria o Muerte, Venceremos! (sh. Domovina ili smrt, pobijedit ćemo!) | |
Himna: "La Bayamesa" | |
![]() | |
Glavni grad i najveći grad | Havana |
Službeni jezici | španjolski |
Vlada | Marksističko-lenjinistička jednopartijska država |
Miguel Díaz-Canel | |
• Potpredsjednik | Salvador Valdés Mesa |
• Premijer | Miguel Díaz-Canel |
Esteban Lazo Hernández | |
Legislatura | Nacionalna skupština narodne sile |
Nezavisnost od Španjolske | |
24. veljače 1895. | |
10. prosinca 1898. | |
• Republika | 20. svibnja 1902. |
1953. - 1959. | |
24. veljače 1976. | |
Površina | |
• Ukupno | 109.884 km2 (104.) |
• Vode (%) | zanemariva |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2014. | 11,238,317 (78.) |
• Gustoća | 102 /km2 (106.) |
BDP (PPP) | procjena za 2011. |
• Ukupno | $212 mlrd. (58.) |
• Per capita | $18,796 (60.) |
BDP (nominalni) | procjena za 2013. |
• Ukupno | $78.694 mlrd. (64.) |
• Per capita | $6,985 (86.) |
Gini (2000) | 38.0 srednji |
HDI (2013) | ▬ 0.815 jako visok (44.) |
Valuta | kubanski pezo (CUP) konvertibilni pezo (CUC) |
Vremenska zona | UTC−5 (CST) |
• Ljeti (DST) | UTC−4 (CDT) |
Pozivni broj | +53 |
Veb-domena | .cu |
Kuba, službeno Republika Kuba (šp. República de Cuba), država je u Karibima[1] koja se sastoji od istoimenog glavnog otoka, Isle de la Juventud i nekoliko arhipelaga, a koja se nalazi između Karipskog mora, Meksičkog zaljeva i Atlantskog oceana. Kuba je najveći otok u Karibima, a s više od 11,000,000 stanovnika je drugi najmnogoljudniji, nakon Hispaniole, mada s manjom gustoćom stanovništva od većine država u regiji. Glavni i najveći grad je Havana, a ostali veći gradovi su Santiago de Cuba, Camagüey, Holguín, Santa Clara i Guantánamo. Sjeverno od Kube se nalaze Sjedinjene Američke Države i Bahami, na zapadu Meksiko, na jugu Kajmanski Otoci i Jamajka, a na jugoistoku Haiti.
Prije dolaska Kristofora Kolumba, koji je doplovio 1492. godine i prisvojio otok u ime Španjolske, Kubu su naseljavala brojna mezoamerička indijanska plemena. Kuba je ostala španjolska kolonija sve do Španjolsko-američkog rata 1898., kada su njome kratko upravljale Sjedinjene Države, sve do sticanja nominalne nezavisnosti 1902. godine. Krhka republika je prošla kroz period društvene nestabilnosti i, usprkos pokušajima da se ojača njezin demokratski sustav, Kuba je 1952. potpala pod diktaturu bivšeg predsjednika Fulgencija Batiste.[2][3] Sve veći nemiri i nestabilnost doveli su do Batistinog zbacivanja u siječnju 1959. od strane pokreta Movimiento 26 de Julio, koji je poslije toga uspostavio socijalističku vladu pod vodstvom Fidela Castra. Od 1965. godine, Kuba je jednopartijska država kojom uprava Komunistička partija Kube.
Kuba je višenacionalna država, a njen narod, kultura i običaji su raznolikog porijekla - od domorodačkih naroda Taíno i Ciboney, preko dugog perioda španjolskog kolonijalizma i dovođenja afričkih robova pa sve do bliskosti sa Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata i blizine Sjedinjenih Država. Kuba se rangira visoko po stupnju zdravstvene zaštite i obrazovanja, s visokim pokazateljem humanog razvoja.[4][5][6] Godine 2015., Kuba je postala prva zemlja koja je eliminirala prijenos HIV-a i sifilisa s majke na dijete, pothvat kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala "jednim od najvećih mogućih dostignuća na polju javnog zdravstva".[7]