Narodna Republika Poljska

Polska Rzeczpospolita Ludowa Polska Rzeczpospolita Ludowa Satelitska država SSSR-a ←   1947. – 1989.   → Zastava Grb Himna: Mazurek Dąbrowskiego Poljska na karti Evrope Glavni grad Varšava Jezik/ci poljski, šleski, kašupski Religija katoličanstvo Vlada Unitarna socijalistička država Predsjednik  • 1947–1956 Bolesław Bierut(prvi)  •  1989–1990 Mieczysław Rakowski(zadnji) Premijer  • 1944.-1947. Edward Osóbka-Morawski  • 1989. Tadeusz Mazowiecki(zadnji) Predsjednik vijeća  • 1947–1952 Bolesław Bierut(prvi)  • 1985–1989 Wojciech Jaruzelski(zadnji) Legislatura Sejm Historija Hladni rat  • Mali ustav iz 1947. 19. februar 1947.  • Izbori 1989. 30. decembar 1989. Danas dio Poljska

Narodna Republika Poljska (poljski: Polska Rzeczpospolita Ludowa) bila je jedna od Narodnih Republika Istočnog bloka koja je egzistirala od 1947. do 1990., iako joj je ime službeno promjenjeno tek 1952. pa je via facti egzistirala tek od tog datuma.^[1]

Poslijeratna Poljska republika zauzimala je teritorij oko 20 % manji od Predratne Poljske, a njezino stanovništvo je od nekih 30 miliona poraslo na gotovo 39 miliona u sljedeće četiri dekade. Holokaust je, zajedno s protjerivanjem nekoliko miliona Nijemaca i razmjenom stanovništva sa SSSR-om, pretvorio Poljsku gotovo homogenu državu. Protjerivanje Nijemaca odobrila je Potsdamska konferencija, ali konačna odluka u vezi s novom njemačko-poljskom granicom duž crte Odra-Nisa prepuštena je budućoj mirovnoj konferenciji. SSSR je pametno kapitalizirao svoj status jedinog garanta te granice, tako što je Poljskoj dao dugu obalu sa lukama Szczecin i Gdańsk i rudama bogatu Šlesku (ugljen, cink).^[2]

Unatoč potencijalnom bogatstvu dobijenim prekrajanjem granica, ostala je činjenica da je rat devastirao Poljsku. Varšava, Wrocław i Gdańsk bili su u ruševinama, a socijalne prilike graničile su sa kaosom. Ogromne migracije, uglavnom na bivše njemačke teritorije, dodale su nestabilnost. Uz sve to trajala je borba protiv ostataka Ukrajinske ustaničke armije uz masovno preseljenje Ukrajinaca (Operacija Visla 1947.)

Progoni pripadnika Armije Krajowe i svih drugih političkih protivnika od strane komunista doveli su i do oružanih sukoba, koji su potrajali još nekoliko godina nakon rata. U tim okolnostima dogodio se pogrom Židova u Kielcu u junu 1946.,u kojem je poginulo 40 ljudi.^[2]

1. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu brit
2. ↑ ^{2,0 2,1} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu de