Poljsko-sovjetski rat

Poljsko-sovjetski rat
Segment ruskog građanskog rata
Datum 1919–1921 Lokacija Centralna i Istočna Evropa Ishod ograničena poljska pobjeda Mir u Rigi[1]
Sukobljene strane
Ruska SFSR  Ukrajinska SSR	Republlika poljska Ukrajinska Narodna Republika
Komandanti i vođe
Lav Trocki Mihail Tuhačevski (Zapadni Front) Josif Staljin (Lavovski front) Aleksandar Iljič Jegorov (Jugozapadni Front) Semjon Buđoni (1. konjička armija)	Józef Piłsudski Tadeusz Rozwadowski Edward Rydz-Śmigły Władysław Sikorski Simon Petljura
Snage
Od ~50.000 početkom 1919.[2] do skoro 800.000 u ljeto 1920.[3]	Od ~50.000 početkom 1919.[4] do ~738.000 u augustu 1920.[5]
Žrtve i gubici
procjena oko 60.000 mrtvih[6] 80,000 – 157.000 zarobljenika [7][8] (uključujući pozadinsko osoblje)	Oko 48.000 mrtvih[9][10] 113.518 ranjenih[10] 51.351 zarobljenih[10]

Poljsko-sovjetski rat (ukrajinski: Польсько-радянська війна), Sovjetsko-poljski rat (ruski: Советско-польская война) ili Poljsko-boljševički rat (poljski: Wojna polsko-bolszewicka) je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919. do jeseni 1920. vodio između obnovljene poljske države (tzv. Druga republika) na jednoj, te boljševičkih država na čelu sa Sovjetskom Rusijom na drugoj strani. Uzrok je bila borba za kontrolu zapadnih dijelova nekadašnjeg Ruskog Carstva, koje se raspalo nakon revolucije 1917. godine, odnosno krajnjih sjeveroistočnih dijelova Austro-Ugarske koja se raspala nakon poraza u prvom svjetskom ratu. Poljsko-sovjetski rat se često, pogotovo u Rusiji, smatra dijelom šire cjeline rusko-građanskog rata, odnosno nastojanja različitih država i frakcija da se uništi novostvoreni boljševički režim u Rusiji. Iako je sukob između Poljaka i boljševika u manjoj mjeri neprekidno tinjao od kraja 1918. godine, a poljske snage do jeseni 1919. prodrle duboko u današnju Bjelorusiju i Latviju, do njegove eskalacije je došlo tek u proljeće 1920. kada su Poljaci pokrenuli veliku ofanzivu sa ciljem stvaranja pro-poljske ukrajinske države koja bi se priključila federaciji tzv. Međumorja. Nakon početnih uspjeha u kojima je nakratko zauzet Kijev, poljske snage su odbačene u velikoj kontraofenzivi Crvene armije koja je nastavila prodirati na zapad, uspjela prijeći Vislu i ugroziti Varšavu, a samim time i samo postojanje Poljske. Boljševičke planove za stvaranje sovjetske Poljske je, međutim, zaustavila pobjeda Poljaka u varšavakoj bitci, također poznatoj kao "čudo na Visli"; Crvena armija se u neredu povukla na istok i nakon poraza u bitci na Njemenu su sovjetske vlasti u oktobru 1920. ponudile primirje koje je prihvaćeno. Rat je formalno okončan mirom u Rigi, kojim su poljske granice pomaknute daleko na istok, te su sadržavale velike dijelove današnje Bjelorusije i Ukrajine. Poljsko-sovjetski rat je Poljsku učinio regionalnom silom u međuratnom periodu, a njegovi su rezultati značajno doprinijeli izbijanju drugog svjetskog rata.

1. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu result
2. ↑ Davies 2003: str. 39 harvnb error: no target: CITEREFDavies2003 (help)
3. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu davies_WERS_142
4. ↑ Davies 2003: str. 41 harvnb error: no target: CITEREFDavies2003 (help)
5. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Davies_WERS-196;202pl
6. ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Rummel1990
7. ↑ NDAP 2004 harvnb error: no target: CITEREFNDAP2004 (help) Official Polish government note about 2004 Rezmar, Karpus and Matveev book.
8. ↑ Matveev 2006 harvnb error: no target: CITEREFMatveev2006 (help)
9. ↑ Norman Davies (1972). White eagle, red star: the Polish-Soviet war, 1919–20. Macdonald and Co.. str. 247. Pristupljeno 23 October 2011. 
10. ↑ ^{10,0 10,1 10,2} Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu Karpus_zwyciezcy