Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Raspjevana revolucija

Spontani prosvjedi pjesmom tokom Estonskog festivala pjesme 1988. godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime.

Raspjevana revolucija (estonski: laulev revolutsioon; latvijski: dziesmotā revolūcija; litvanski: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskog Saveza.[1][2] Sam termin skovao je estonski aktivist i umjetnik Heinz Valk u novinskom članku objavljenom tjedan dana nakon spontanih masovnih demonstracija pjevanjem koje su u 10. i 11. lipnja 1988. godine održane na Pjevačkom polju, mjestu održavanja Estonskog festivala pjesme.[3] Nedugo nakon ovih događaja, sve su tri republike proglasile i dobile priznanje svoje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza.

  1. *Thomson, Clare (1992). The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States. London: Joseph. ISBN 0-7181-3459-1. 
  2. Ginkel, John (September 2002). „Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur”. Nationalities Papers 30 (3): 403–433. DOI:10.1080/0090599022000011697. 
  3. Vogt, Henri (1 January 2005). Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe. Berghahn Books. ISBN 9781571818959. Pristupljeno 1 January 2022. 

Previous Page Next Page