Solarna fotonaponska energija (FN) je metoda direktnog pretvaranja energije sunca u istosmjernu električnu energiju pomoću poluvodiča koji imaju fotonaponski efekt, takozvanih solarnih ćelija. Solarni paneli, sastoje je se od velikog broja malih ćelija (wafer) koje imaju površine od fotonaponskih materijala. Materijali koji se trenutno koriste za proizvodnju fotonaponskih ćelija su; Monokristalni silicij (Monokristalne Si ćelije), Polikristalni silicij (Polikristalne Si ćelije), Amorfni silicij (Amorfne Si ćelije), Kadmij teleurid (Kadmij telurijeve (CdTe) ćelije, Galij arsenid (Galij arsenidne (GaAs ćelije) i Bakar-indij- galij selen / sulfid.[1] S obzirom na rastuću potražnju za obnovljivim izvorima energije, broj proizvođača solarnih ćelija i fotonaponskih komponenti naprednih tehnologija, znatno se povećao posljednjih decenija.[2][3][4]
Solarni fotonaponski uređaji za proizvodnju električne energije u 2010. godini , bili su instalirani u više od 100 država svijeta, ali još uvijek proizvode mali dio od ukupno 4800 GW ukupno proizvedene el. energije u svijetu. No to je najbrže rastuća tehnologija za proizvodnju el. energije. Između 2004. i 2009., broj solarnih elektrana i solarnih uređaja uključenih u električnu mrežu, povećavao se godišnje po prosječnoj stopi od 60 %, do današnjih 21 GW.[5] Pogoni za fotonaponsku energiju mogu biti izvedeni kao solarne elektrane na zemlji, (ponekad skladno uklopljene s ratarstvom i stočarstvom)[6] ili ugrađeni po krovovima i zidovima zgrada, takozvanih Zgrada s integriranim fotonaponskim ćelijama.[7] Računa se da izvan električne mreže ima instalirano oko dodatnih 3-4 GW.[5]
Vođeni tehnološkim inovacijama i povećavši efikasnost u proizvodnji, proizvođači solarnih uređaja snizili su radikalno cijenu solarnih uređaja u odnosu na prve proizvedene solarne ćelije.[8] Financijski poticaji za ugradnju takvih uređaja i povlaštene tarife povećale su proizvodnju i instalaciju takvih uređaja u mnogim zemljama.
<ref>
; nije zadan tekst za reference po imenu jac