Ukrajinci

Ukrajinci (українці)
Vladimir I. Danilo I. Ana K. Hmeljnicki Mazepa Čajkovski Bortnjanskij Čuraj Kotljarevskij Gogolj Stravinski Ševčenko Gruševski Lysenko Franko Lesja Skovoroda Warhol Ahmatova Leontovič Kostenko Timošenko Latinjina Ševčenko
Poznati Ukrajinci
Ukupno pripadnika
> 50 milijuna (2009.)[1]
Značajna područja naseljavanja
Ukrajina 37,541.700 [2]
Rusija 2.942.961 [3]  Kanada 1.209.805 [4]  Brazil 1,190.000  SAD > 890.000 [5]  Kazahstan > 550.000 [6]  Moldavija > 375.000 [7]  Argentina 305.000 [8]  Belorusija 248.000 [9]  Paragvaj 130.000 [10]  Njemačka > 128.100 [10]  Italija > 107.118 [11]  Španija > 69.081 [12]  Portugal > 66.048 [13]  Rumunija 61.350 [14]  Latvija 55.199 [15]  Slovačka 55.000 [16]  Kirgistan 50.442 [17]  Poljska 40.000 [18]  Turska 35.000 [14]  Australija 33.960 [19]  Azerbajdžan 30.000 [20]  Litvanija 22.488 [21]  Estonija 22.300 [22]  Grčka 14.149 [23]  Hrvatska 1.878 [24] Ostatak svijeta > 200.000
Jezik
ukrajinski, ruski (manjina)
Vjera
Pravoslavci (73%) - Grkokatolici (15,8%) - Protestanti (2,4%) - Ostali (2,1%) Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima. Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.[25]
Povezane etničke grupe
Slaveni, Istočni Slaveni Bjelorusi, Rusi, Poljaci

Ukrajinci (ukr. українці, ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao Rusini (ukr. русини, rusyny; lat. Ruteni), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.^[26]

Konsolidacija: Ukrajinci pripadaju grupi slavenskih naroda s izraženijim srednjoeuropskim mentalitetom koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja stvarala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: starogrčkim i skandinavskim.^[27][28] Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja Kijevske Rusi te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.^[29]

Genetska istraživanja: Ukrajinci su iz više razloga duže vrijeme među brojnim narodima bili velika nepoznanica, a o njima se pisalo uglavnom iz ruskih izdanja tiskanih za vrijeme bivšeg SSSR-a. U 2012. godini emitiran je dokumentarni film »DNK – portret nacije« u kojem se napravila stručna analiza o genetskom porijeklu etničkih Ukrajinaca. Niz priznatih ukrajinskih i njemačkih znanstvenika ustanovilo je da etnički Ukrajinci (ne ukrajinski građani) imaju najčvršću vezu s takozvanim Antičkim Arijevcima za koje se smatra da su imali svoje središte u južnoj Ukrajini. Ista istraživanja su potvrdila specifičnu vezu sa skandinavskim narodima te još nekoliko zanimljivosti koje je ukrajinska (sovjetska) javnost pred već poznatim tezama duže vrijeme ignorirala.^[30][31]

Kolonizacija: Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave Sovjetskog Saveza. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, te su izrazito ponosni na svoju nacionalnu kulturu, koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.^[32] Proces rusifikacije tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na svjetonazor ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon Staljinove represije naknadano naseljavana ruskim stanovništvom.^[33]

Vrijednosti: S obzirom da su prostore Ukrajine kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih Skita i Sarmata, zatim turkijskih Pečenega te Grka, Balta, Kelta, Gota i Vikinga, pa do Tatara, Litavaca, Poljaka i Rusa, Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.^[34] Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara Petra I. u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak sovjetskoj iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu Kijevske Rusi ili gotovo demokratskog u Zaporoškoj Republici,^[35] ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja.

Obrazovanje: Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman Pilip Orlik zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u Europi, što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.^[36] Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom Europe.^[37] Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj demokratskog društva.^[38]

1. ↑ „The Ukrainian World Congress: 20mln Ukrainians living abroad (2009.)”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-05. Pristupljeno 2016-04-26. 
2. ↑ „Popis 2001.”. Arhivirano iz originala na datum 2004-10-31. Pristupljeno 2016-04-26. 
3. ↑ Rusija (2001.)
4. ↑ „Kanada (2001.)”. Arhivirano iz originala na datum 2008-05-30. Pristupljeno 2016-04-26. 
5. ↑ SAD
6. ↑ Kazahstan (2005.)
7. ↑ „Moldavija” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-07. Pristupljeno 2016-04-26. 
8. ↑ „Argentina” (španjolski). Ucrania.com. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-28. Pristupljeno 2016-04-26. 
9. ↑ „Bjelorusija” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-15. Pristupljeno 2016-04-26. 
10. ↑ ^{10,0 10,1} „Startseite” (engleski). Statistisches Bundesamt Deutschland. 
11. ↑ „Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia - Tutti i Paesi.” (talijanski). Statistiche demografiche ISTAT. 2005.. 
12. ↑ Instituto Nacional de Estadística: Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales. [1] Arhivirano 2007-04-26 na Wayback Machine-u.
13. ↑ „Imigrantes do Leste” (portugalski). Imigrantes. Arhivirano iz originala na datum 2007-10-12. Pristupljeno 2016-04-26. 
14. ↑ ^{14,0 14,1} „Recensamant Romania 2002” (rumunjski). Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii. 2002.. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-13. Pristupljeno 2016-04-26. 
15. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-22. Pristupljeno 2016-04-26. 
16. ↑ „Slovačka” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2020-04-07. Pristupljeno 2007-08-05. 
17. ↑ [https://web.archive.org/web/20081202111218/http://life.undp.kg/main1.html „National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan for 2001-2004”] (engleski). Life. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-02. Pristupljeno 2016-04-26. 
18. ↑ „Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000.” (engleski). emz-berlin.de. 2004.. 
19. ↑ "Ancestry by Birthplace of Parent(s) Arhivirano 2004-10-28 na Wayback Machine-u" Australia: 2001 Census. 2001.
20. ↑ I. Umudlu (2001.). [http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html „Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the population's ethnic composition”] (engleski). Ayna. Eurasianet. Pristupljeno 2007-08-05. 
21. ↑ „Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)” (engleski). emz-berlin.de. 2001.. 
22. ↑ „Estonia” (engleski). CIA - The World Factbook. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2009-04-12. Pristupljeno 2016-04-26. 
23. ↑ "Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004 Arhivirano 2007-12-01 na Wayback Machine-u" migrantsingreece.org.
24. ↑ „DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku”. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-22. Pristupljeno 2016-04-26. 
25. ↑ „Institut Razumkov, Kijev, 2006.”. Arhivirano iz originala na datum 2016-11-23. Pristupljeno 2016-04-26. 
26. ↑ „Как русины стали украинцами”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-07. Pristupljeno 2016-04-26. 
27. ↑ Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм
28. ↑ Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ
29. ↑ G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)
30. ↑ Dokumentarni film DNK - portret nacije; ДНК - портрет нації (ukr.)
31. ↑ „Recenzija dokumentarnog filma (rus.) - «Арийский стандарт»?, Юрий Рудницкий”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2016-04-26. 
32. ↑ Державність і культура
33. ↑ Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger
34. ↑ Н. М. Яковенко: Політична культура еліт
35. ↑ The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.
36. ↑ Cossack statesman and hetman-in-exile.
37. ↑ Релігія і церква (О.П.Моця)
38. ↑ The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.