Republika Vanuatu Ripablik blong Vanuatu (bi) République de Vanuatu (fr) Republic of Vanuatu (en) | |
---|---|
Zastava | |
Geslo: "Long God yumi stanap" (Stojimo s Bogom) | |
Glavni grad i najveći grad | Port Vila |
Službeni jezici | Bislama, engleski, francuski |
Demonim(i) | Ni-Vanuatu; Vanuatuanci |
Vlada | Parlamentarna republika |
Tallis Obed Moses | |
• Premijer | Ishmael Kalsakau |
Utemeljenje | |
• Datum | 30. jul 1980. |
Površina | |
• Ukupno | 12,190 km2 (161..) |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2009 | 243.304[1] |
• Gustoća | 19.7 /km2 (188..) |
BDP (PPP) | procjena za 2009 |
• Ukupno | 1,141 mrld. $[2] |
• Per capita | 4.737 $[2] |
BDP (nominalni) | procjena za 2009 |
• Ukupno | 635 mil. $[2] |
• Per capita | 2.635 $[2] |
HDI (2004) | ▲0,674 Greška: Pogrešan unos (120..) |
Valuta | Vanuatuski vatu (VUV) |
Vremenska zona | UTC+11 (UTC+11) |
Pozivni broj | 678 |
Veb-domena | .vu |
Vanuatu (ranije kolonijalno ime: Novi Hebridi) je otočna država u Tihom oceanu, južno od Solomonskih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.
Prvi Evropljani koji su otkrili i oplovili većinu pripadnih otoka već u 16. stoljeću, bili su dubrovački mornari kapetana Vice Bune (1559-1612), koji su ovamo stigli iz indijske luke Goa preko Filipina. Ploveći na jugoistok iz novoga dubrovačkog emporija na otoku Velakula (Solomonski Otoci), prvo su 1594. naišli na sjeverni otok Rawa, zatim su redom prema jugu otkrili i imenovali otoke Valun, Mata, Marina, Mala, Malakula, Nina, Matas i na najjužnijem otoku Tana završili su ovu ekspediciju 1597.
Prvi Španjolci su ovamo doplovili kasnije, tek u 17. stoljeću kada su Torres i de Quiros 1606. otkrili zapadni otok Espiritu Santo. Do neovisnosti Vanuatu je, pod nazivom Novi Hebridi, bio kondominij pod zajedničkom britanskom i francuskom upravom.