Westfalski mir

Westfalski mir Westfälischer Friede
Banket amsterdamske straže nakon potpisivanja Westfalski mir (slika Bartholomeusa van der Helsta)

Westfalski mir (njemački: Westfälischer Friede) skupni je naziv za dva mirovna ugovora potpisana u oktobru 1648. u westfalskim gradovima Osnabrücku i Münsteru kojima su tadašnje evropske sile okončale seriju povezanih ratova poznatih kao Osamdesetgodišnji rat između Španjolske i Holandije kao i njemačku fazu Tridesetogodišnjeg rata.^[1][2] Mir je okončao jedno od najdestruktivnijih razdoblje europske povijesti kada je u sukobima stradalo približno osam milijuna ljudi. U tim su ratovima sudjelovale i hrvatske i srpske jedinice iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije i Vojne krajine poznati pod opštim imenom Krovaten, Krabaten otuda je došao i naziv kravata.^[3]

Proces pregovora za postizanje Westfalskog mira bio je dugotrajan i složen, a razgovori su vođeni u dva grada jer je svaka strana htjela da se sastane na teritoriju pod svojom kontrolom. Preliminarni mir prije samih pregovora potpisan je u Hamburgu 1641. godine između Švedske, Francuske i Svetog Rimskog Carstva.^[4] Uvjeti Westfalskog mira mira su dogovarani i u Münsteru i u Osnabrücku osiguravši tako mogućnost svakoj sastana da pregovara na svom teritoriju. Ukupno je 109 delegacija zaraćenih strana u različitim trenutcima prisustvovalo pregovorima. Španjolsko-holandski sporazum potpisan je 30. januara 1648.^[1] Finalni sporazum potpisan je 24. oktobra 1648. od strane cara Svetog Rimskog Carstva Ferdinanda III, ostalih njemačkih kneževa, te predstavnika Francuske, Švedske Engleske i Poljske. Time je okončan tridesetogodišnji rat u Svetom Rimskom Carstvu u kojem su se na jednoj strani našli Habsburgovci i njihovi katolički saveznici, a na drugoj protestantske zemlje (Švedska i protestantske kneževine Svetog Rimskog carstva) u savezu s katoličkom ali izrazito antihabsburškom Francuskom Luja XIV.

Velika moskovska kneževina i Osmansko Carstvo bile su jedine evropske sile koje nisu bile zastupljene na tim pregovorima.^[1] Značajan broj stručnjaka za međunarodno pravo u Westfalskom miru pronalazi ishodište osnovnih načela o suverenitetu zemalja ključnih za moderne međunarodne odnose koji su u literaturi zajednički poznati kao načela Westfalskog suvereniteta.^[5] Međutim, neki povjesničari taj uvid smatraju anakronizmom sugerirajući da su se takva gledišta pojavila tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća u odnosu na kasniju zabrinutost oko suvereniteta.^[6] Papa je odbio priznati rezultate mira jer je u pregovorima bio posve marginaliziran dok su neke od glavnih ishoda sporazuma bili teritorijalno proširenje Francuske, jačanje Švedske, ograničavanje autoriteta cara kao i širenje prihvaćenog opsega pojma slobode savjesti i vjerske snošljivosti.^[7]

1. ↑ ^{1,0 1,1 1,2} „Peace of Westphalia” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28. 12. 2013. 
2. ↑ „APW Einführung”. www.pax-westphalica.de. Arhivirano iz originala na datum 23 October 2020. Pristupljeno 2020-11-02. 
3. ↑ Olga Zirojević (oktobar 2008). „Vestfalski mir (1648)”. Helsinška povelja (Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji) XIII (123–124): 51-52. 
4. ↑ Wilson, Peter H. (2009). Europe's Tragedy: A History of the Thirty Years War. Allen Lane. str. 632. ISBN 978-0-7139-9592-3. 
5. ↑ Patton, Steven (2019). „The Peace of Westphalia and it Affects on International Relations, Diplomacy and Foreign Policy” (en). The Histories. Arhivirano iz originala na datum 4 February 2021. Pristupljeno 2021-01-19. 
6. ↑ Osiander, Andreas (2001). „Sovereignty, International Relations, and the Westphalian Myth”. International Organization 55 (2): 251–287. DOI:10.1162/00208180151140577. JSTOR 3078632. Arhivirano iz originala na datum 21 August 2021. Pristupljeno 21 August 2021. 
7. ↑ „Vestfalski mir”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 31. 1. 2023.