Stome (od grčke rečki στόμα, „usta”)[1] sitni su otvori na naličju lista koji služe za vršenje transpiracije i respiracije.[2] Kroz stome voda isparava i iznose se štetne materije iz organizma. Zbog specijalne građe stominog aparata stoma može da se otvori i zatvori po potrebi.
Pore su ograničene parom specijalizovanih parenhimskih ćelija poznatih kao ćelije zatvaračice, koje su odgovorne za regulisanje veličine otvora. Ovaj termin se takođe koristi za kolektivno imenovanje celokupnog stomalnog kompleksa, samih pora i pratećih ćelija zatvaračica.[3] Vazduh koji sadrži ugljen-dioksid i kiseonik se unosi u biljku kroz ove otvore i koristi u fotosintezi u mezofilnim ćelijama (parenhimskim ćelijama sa hloroplastima) i respiraciji. Kiseonik koji se formira kao nusproizvod fotosinteze, difuzijom izlazi u atmosferu kroz iste otvore.
Stome su prisutne u sporofitnoj generaciji svih grupa kopnenih biljki izuzev jetrenjača. Kod vaskularnih biljki broj, veličina i distribucija stoma široko varira. Dikotiledone biljke obično imaju više stoma na donjoj površini lista nego na gornjoj površini. Monokotiledone biljke kao što su crni luk, ovas i kukuruz mogu da imaju približno isti broj stoma na obe strane lista.[4] Kod biljaka sa plutajućim lišćem, stome se mogu naći samo na gornjem epidermisu, a potopljeni listovi mogu da uopšte nemaju stome. Većina vrsta drveća ima stome samo na donjoj strani lišća.[5] Lišće sa stomama na obe strane se nazva amfistomatno lišće; lišće sa stomama samo na donjoj strani je hipostomatno, i lišće sa stomama samo na gornjoj površini je epistomatno ili hiperstomatno.[5] Veličina varira među vrstama, sa dužinom od kraja do kraja od 10 do 80 µm i širinom u opsegu od nekoliko do 50 µm.[6]