Atina (polis)

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Atina je bila jedan od najjačih polisa u Antičkoj Grčkoj. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte kulturnog, političkog i trgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju odbranu akropolu, a na njoj su bili smješteni hramovi vrhovnih božanstava.

Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 vijeku p. n. e. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika Perikla. U njegovo doba Atina je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atine, posebno Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijela grčke umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva “Zlatno doba” Atine. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtion, hram božice Nike i svečani ulaz Propileje.

Partenon se nalazio na platou visokom oko 70 m. Predstavlja glavni akcent čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi kad se penjemo na akropolu i ponovo se pojavljuje kad stupimo pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga treba cijelog obići. Partenon je uzdužna građevina podijeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona se nalazi niski reljef koji prikazuje Pantenajske svečanosti. Taj reljef su izradili Fidija i njegovi učenici između 440. i 437 godine p. n. e.

Erehtion je sagrađen oko 421. godine p. n. e. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stepenicama. Razlika u visini između svetišta Atine i nekih drugih dijelova hrama bila je i do 3 m. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao većina drugih hramova. U Erehtonu nalazilo se svetište Atene, Posejdona i Erehteja.

Propileje je široko stepenište između dva zida. Na podnožju stepeništa stajalo je šest dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stepeništa završavao je visokim zidom u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stepeništa.

Svaki je grad imao i jedan trg agoru koji je služio za trgovačke djelatnosti, skupove, bila je administrativni i društveni centar. U agori se odvijao svakodnevni život.