Atropa | |
---|---|
![]() | |
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Solanales |
Porodica | Solanaceae |
Potporodica | Solanoideae |
Pleme | Hyoscyameae |
Rod | Atropa |
Vrste | |
4 prihvaćene, vidi tekst |
Atropa je rod cvjetnicas iz porodice Solanaceae (pomoćnice). Uključuje visoke, kalcikolnee, zeljaste trajnice (rizomatozne hemikriptofite), koje imaju velike listove i sjajne bobice posebno opasne za djecu, zbog njihove kombinacije atraktivnog izgleda poput trešnje i visoke toksičnost.[1] Vrste roda Atropa favoriziraju umjerenu klimu i alkalna tla, često rastući u laganoj sjeni u šumskom okruženju povezanom sa krečnjačkim brdima i planinama.[2][3] Njihovo sjeme može ostati održivo u tlu duži period, klijajući kad tlo mjesta na kojima su nekoć rasle biljke (ali s kojih biljaka već dugo nema) bude poremećeno ljudskom aktivnošću[4] ili prirodnim uzrocima, npr. vjetrom (svojstvo koje dijele sjemenke drugih pomoćnica iz plemena Hyoscyameae, npr. roda Hyoscyamus spp.)[5]
Najpoznatiji član roda Atropa je bunika (smrtonosna noćna sjena, A. Belladonna) – otrovna biljka par excellence u svijesti mnogih.[6] Farmakološki aktivni sastojci vrsta roda Atropa uključuju atropin, skopolamin i hiosciamin, svi tropanski alkaloid,i koji imaju antiholinergički, delirijantski, antispazamski i midrijatski učinak. Rod je imenovan po Άτροπος (Atropos ) – lit. = ona koju možda neće okrenuti (u stranu) – jedna od Tri sudbine i presjeku životne niti/donosioca smrti - u odnosu na krajnju toksičnost. Rodu pripada "A. belladonna" i slične vrste – od kojih su do sada prihvaćene još tri.[7][8]
U nekim starijim klasifikacijama, mandragora (Mandragora officinarum) stavljena je u rod Atropa , kao Atropa mandragora .