Back Piesang AF Banane (Frucht) ALS ሙዝ AM Pawli AMI Banana AN Banan ANG موز Arabic ܡܘܙܐ ARC بانان ARY موز ARZ
Banana jest jestivo voće, u strogo botaničkom smislu spada u bobice[1][2], a plod je nekoliko vrsta velikih biljnih vrsta cvjetnica iz roda Musa.[3] (U nekim zemljama, banane koje se koriste za kuhanje nazivaju se plantani.) Ovo voće je različite veličine, boje i čvrstoće, ali je uglavnom izduženo i zakrivljeno. Ima meko tijelo, bogato škrobom, a kora im može biti zelena, žuta, crvena ili smeđa, kada sazrije. Banane rastu u grozdovima, viseći na vrhu biljke. Gotovo sve moderne jestive banane bez sjemena (partenokarpične) porijeklom su od dvije divlje vrste: Musa acuminata i Musa balbisiana. Naučna (binomna) imena većine kultiviranih banana su Musa acuminata, Musa balbisiana i Musa × paradisiaca za hibrid Musa acuminata × M. balbisiana, u zavisnosti od njihove genomske konstitucije. Starije binomno ime Musa sapientum danas se više ne koristi.
| Hranjiva vrijednost po 100g | |
|---|---|
| Energija | 371 kJ |
| Ugljikohidrati | 22.84 g |
| Šećeri | 12.23 g |
| Vlakna | 2.6 g |
| Masnoće | 0.33 g |
| Bjelančevine | 1.09 g |
| Vitamin A ekviv. | 3 μg (0%) |
| Tiamin (Vit. B1) | 0.031 mg (2%) |
| Riboflavin (Vit. B2) | 0.073 mg (5%) |
| Niacin (Vit. B3) | 0.665 mg (4%) |
| Vitamin B5 | 0.334 mg (7%) |
| Vitamin B6 | 0.367 mg (28%) |
| Folna kiselina (Vit. B9) | 20 μg (5%) |
| Vitamin C | 8.7 mg (15%) |
| Kalcij | 5 mg (1%) |
| Željezo | 0.26 mg (2%) |
| Magnezij | 27 mg (7%) |
| Fosfor | 22 mg (3%) |
| Kalij | 358 mg (8%) |
| Cink | 0.15 mg (2%) |
| Jedna banana je 100–150 g. Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice | |
Vrste iz roda Musa su porijekom iz tropskih područja Indonezije, Malajskog poluostrva i Australije, a smatra se da je po prvi put uzgajana na Papua Novoj Gvineji.[4][5] Prema podacima FAO, razne vrste banane rastu u najmanje 107 zemalja svijeta,[6] uglavnom zbog plodova, a nešto manje zbog vlakana, vina, piva ili kao ukrasna biljka.
U svjetskim okvirima, ne postoji oštro razgraničenje između pojmova banane i plantani. Naročito u Americi i Evropi, banana se obično odnosi na mehke, slatke banane, pogotovo one iz grupe Cavendish, koje su glavni izvozni proizvod iz zemalja izvoznica banana. Nasuprot tome, sorte iz roda Musa sa čvršćim plodovima, sa većim udjelom škroba, nazivaju se plantani. U drugim područjima, kao što je Jugoistočna Azija, rastu i upotrebljavaju se mnoge druge sorte i vrste banana, tako da takva dvostrana distinkcija nije korisna niti je lokalni jezici tog područja imaju.
Pojam banana se također koristi i kao uobičajeno ime za biljke koje daju ovo voće.[3] On se može proširiti i na druge članove iz roda Musa poput Musa coccinea (crvenocvjetna banana), Musa velutina (roza banana) i Fe'i banane. Pojam se također ponekad koristi i za vrste iz roda Ensete, kao što su Ensete glaucum (sniježna banana) i ekonomski važna vrsta Ensete ventricosum (lažna banana). Oba ova roda su klasificirana u porodicu banana, Musaceae.
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenompurdue1 - ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomArmstrong - ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomMW - ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomapscience - ^ Nelson, Ploetz i Kepler 2006.
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomfao